Dug Života i Mladost Duha
Pozitivan stav prema starosti: Ključ dugovječnosti
Podijeli vijest
Uticaj predrasuda
Istraživanja jasno ukazuju na to da pozitivan pogled na starenje može pozitivno djelovati na pojedinca, čineći da se osjeća mlađe i, štaviše, živi duže. Svjetska zdravstvena organizacija, u svom globalnom izvještaju o ageizmu, naglašava da ova predrasuda može promijeniti način na koji gledamo na sebe. Borba protiv ovakvog pristrasnog razmišljanja, osjećaja ili djelovanja prema ljudima na osnovu godina je od suštinskog značaja za stvaranje pravednijeg svijeta.
Uspješno suprotstavljanje ageizmu nosi sa sobom i zdravstvene prednosti – studije sugerišu da to može produžiti životni vijek. Iako svaka starosna grupa može iskusiti ageizam, poput Generacije Z koja se često etiketira kao “lijena”, ova pojava najviše pogađa starije odrasle osobe. U Velikoj Britaniji, jedna od tri osobe doživljava predrasude ili diskriminaciju na osnovu godina, dok je u američkom istraživanju 93% od 2.000 ispitanika starijih od 50 godina prijavilo neki oblik svakodnevnog ageizma.
“Zanimljiv dio ovog fenomena je da će i osoba koja je ageistična nekada biti starija”, ističe Parminder Raina, naučni direktor McMaster Instituta za istraživanje starenja u Kanadi. Do 2030. godine, jedna od šest odraslih osoba u svijetu će imati 60 ili više godina. “Ageizam je vrlo lično pitanje. Ali ljudi ga ne prepoznaju kao lično pitanje.”
Društveni konstrukt i individualni doseg
Negativni stavovi prema starenju često se usvajaju u ranim godinama života, od roditelja, medija ili pristrasnih sjećanja, čak već od treće godine, prema jednoj studiji. Kao rezultat, jedan istraživač predlaže da se djeca moraju edukovati o starenju od malih nogu kako bi razumjeli životni ciklus i bolje se pripremili za vlastiti proces starenja.
“Starenje nije destruktivna sila. To je zapravo vanredno postignuće modernog sistema javnog zdravstva”, ističe Raina. Način na koji govorimo o starenju može uticati na to kako se o njemu osjećamo, a time i na način na koji živimo. Razmotrite jezik koji se koristi u popularnim medijima – koji nesumnjivo može oblikovati naše stavove.
Ageizam može uzrokovati da starije odrasle osobe internalizuju i ograniče se na negativne stereotipe. Na primjer, mogu postati manje voljne da prihvate nove prilike za učenje kada su savršeno sposobne za to, što može dovesti do niskog nivoa samopoštovanja i samopouzdanja. Ovo se naziva teorijom utjelovljenja stereotipa – gdje se stereotipi nesvjesno asimiliraju, internalizuju i zatim utiču na svakodnevno funkcionisanje i zdravlje.
Drugim riječima, to može biti samoispunjavajuće proročanstvo. Studije pokazuju da koncept “prijetnje stereotipom” također doprinosi ovom niskom samopouzdanju – ako su ljudi upoznati sa svojim godinama prije nego što obave određeni zadatak, na primjer, vjerovatnije je da će lošije obaviti taj zadatak.
Vrijedi zapamtiti da su mnogi negativni stereotipi o starenju društveno konstruisani. Zapravo, jedna studija o ličnoj percepciji pojedinaca o svojoj dobi (dob koju osjećaju, ili njihova “subjektivna dob”) u odnosu na njihovu stvarnu dob, otkrila je da su oni sa pozitivnim stavom prema starenju osjećali se mlađe. Druga desetogodišnja longitudinalna studija u SAD-u otkrila je da oni sa starijom subjektivnom dobi predviđaju niže zadovoljstvo životom.
Zdravstveni aspekti i budući koraci
Ageizam i samo-stereotipizacija mogu uzrokovati da ljudi pate od zdravstvenih problema kao što su smanjena fizička performansa i narušena kognitivna funkcija. Također može dovesti do simptoma lošeg mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti, i uticati na to koliko često stariji ljudi traže društveni kontakt – isključenost ih može učiniti podložnijim usamljenosti i izolaciji.
“Vidjeli smo opet i opet [u našem istraživanju] da su [stariji] ljudi podložni obuci – njihovo tijelo, njihovi mišići, rast se može dogoditi, oni mogu postati vrlo aktivni i živjeti funkcionalno”, kaže Raina. “Dakle, nema granice tome šta ljudi mogu učiniti.”
Ljudi sa pozitivnom percepcijom starenja mogu čak i duže živjeti. Becca Levy, profesorica epidemiologije i psihologije na Yale School of Public Health, otkrila je da pojedinci sa pozitivnim uvjerenjima o dobi žive u prosjeku sedam i po godina duže od onih sa manje pozitivnim percepcijama starenja. “To je značajna prednost, a taj nalaz je zapravo repliciran u nizu različitih zemalja”, kaže Levy.
Levy je također otkrila da su ti pojedinci imali prednost u memorijskim performansama – obično su imali niže nivoe biomarkera u mozgu koji su povezani sa Alzheimerovom bolešću. “Također imaju manje smanjenje hipokampusa, koji je dio mozga povezan sa memorijom”, dodaje ona.
“Moramo promijeniti kulturne vrijednosti i norme oko onoga što se očekuje od ljudi različitih godina, kao i stereotipe koji se pojavljuju o određenim dobnim grupama”, kaže Hannah Swift sa Univerziteta u Kentu. Jacynth Bassett, osnivač i izvršni direktor kompanije Ageism is Never in Style, ističe da je pokret mora ići ka međugeneracijskoj inkluzivnosti svih godina i svih glasova.
