Visceralna mast, poznata i kao ‘salo na stomaku’, predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik iako ima određenu zaštitnu ulogu. Njeno prekomjerno nakupljanje povezano je sa povećanom opasnošću od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i masne jetre. Na količinu ove masti utiču brojni faktori, uključujući ishranu, fizičku aktivnost, san i nivo stresa.

Među namirnicama koje stručnjaci preporučuju u borbi protiv visceralne masti posebno se ističu pistaći. Dijetetičari naglašavaju da su oni jedan od najboljih izvora proteina među orašastim plodovima, a koji može doprinijeti smanjenju ove opasne vrste masti. Porcija od otprilike 28 grama sadrži oko šest grama proteina.

“Pistaći su dobar izvor zdravih, nezasićenih masnih kiselina za koje se smatra da štite srce”, ističe dijetetičarka Amanda Godman za portal EatingWell.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ni jedna namirnica sama po sebi ne može eliminirati visceralnu mast bez širih promjena u načinu života i ishrani. Pistaći su povoljan izbor i zbog svoje relativno niske kalorijske vrijednosti.

Osim proteina, pistaći su bogati zdravim nezasićenim masnim kiselinama koje pomažu u regulaciji nivoa holesterola. Mononezasićene i polinezasićene masti mogu sniziti LDL, odnosno “loš” holesterol, i povisiti HDL, “dobar” holesterol. Ove masti također mogu poboljšati osjetljivost na insulin, što je ključno u sprječavanju nakupljanja visceralne masti. Pistaći su i izvor antioksidanasa poput luteina, beta-karotena i polifenola.

“Pistaći mogu pomoći pri mršavljenju i očuvanju metaboličkog zdravlja jer imaju nižu kalorijsku vrijednost — oko 160 kalorija po porciji od 28 grama”, navodi dijetetičarka Johana Kac.

Kombinacija proteina, vlakana i nižeg kalorijskog unosa može pomoći u kontroli gladi i spriječiti prejedanje, čineći pistaće vrijednim dodatkom uravnoteženoj ishrani.