Iako genetika igra ulogu, stručnjaci ističu da se čak 30 do 40 posto karcinoma može spriječiti promjenom životnih navika. Među brojnim faktorima rizika, jedna posebno raširena navika izdvaja se kao značajan pokretač razvoja bolesti, a mnogi ljudi ne shvataju njen puni uticaj.

Nepokretnost kao katalizator

Onkolozi upozoravaju da tjelesna neaktivnost, odnosno sjedilački način života, značajno podiže rizik od pojave karcinoma. “Sjedilački način života može dovesti do prekomjerne tjelesne težine ili gojaznosti”, kaže za “Parade” dr David Jashar, hematolog i onkolog sa Instituta za rak Memorial Sloan Kettering. “Znamo da povećana količina masnog tkiva izaziva upalu, što je poznat faktor rizika za rak.” On dodaje da istraživanja potvrđuju vezu između gojaznosti i raka debelog crijeva.

Međutim, tjelesna težina nije jedini pokazatelj. Dr Shika Jain, hematološkinja i onkološkinja sa Univerzitetskog centra za rak u Illinoisu, navodi da se u tijelu mogu dogoditi brojne promjene i bez debljanja, uključujući usporavanje metabolizma, smanjenu apsorpciju glukoze u mišićima, povećanu otpornost na insulin, hroničnu upalu niskog intenziteta i narušenu funkciju imunog sistema.

Hormoni i imunitet

Dr Jashar dodaje da neaktivnost može podstaći i pojačanu proizvodnju polnih hormona, što povećava rizik od hormonski osjetljivih karcinoma, poput raka dojke. S druge strane, redovna fizička aktivnost ima brojne pozitivne efekte. Dr Jain objašnjava da vježbanje smanjuje nivo insulina i upalnih markera, poboljšava imuni nadzor, pomaže u regulaciji hormona poput estrogena i testosterona, podržava zdrav sastav tijela, kao i pokretljivost crijeva i zdravlje mikrobioma.

“Zajedno, ove promjene stvaraju biološko okruženje koje je manje pogodno za razvoj i napredovanje raka”, ističe ona. Studija iz 2025. godine objavljena u časopisu “British Journal of Sports Medicine” pokazala je da su osobe koje su svakodnevno vrijeme provedeno sjedeći zamijenile laganom do umjerenom fizičkom aktivnošću smanjile rizik od raka za čak 26 posto.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), fizička aktivnost može smanjiti rizik od razvoja najmanje osam vrsta raka, uključujući rak mokraćne bešike, dojke, debelog crijeva, endometrijuma, jednjaka, bubrega, pluća i želuca.

Koliko je dovoljno?

Prema smjernicama Američkog društva za borbu protiv raka, za smanjenje rizika preporučuje se pet sati umjerene fizičke aktivnosti sedmično. “To je otprilike 45 minuta umjerene aktivnosti dnevno”, kaže dr Jashar. “Umjerena aktivnost podrazumijeva brzo hodanje, laganu vožnju bicikla ili rolera.” Zanimljivo je da je studija iz 2025. godine otkrila da je veći broj koraka, a ne nužno tempo ili intenzitet, povezan sa manjim rizikom od raka.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno samo ispuniti preporučenu normu i ostatak dana provesti sjedeći. “Novi podaci ukazuju na to da produženo sjedenje može povećati rizik od raka čak i kod ljudi koji ispunjavaju smjernice za vježbanje”, napominje dr Jain. Osobama koje rade kancelarijski posao savjetuje se da na svakih 30 do 60 minuta ustanu i prošetaju nekoliko minuta, da sastanke ili telefonske razgovore obavljaju u hodu, koriste radne stolove podesive visine i tokom dana uključe kratke intervale kretanja. “Vježbanje štiti, ali ne poništava u potpunosti štetu cjelodnevnog sjedenja”, zaključuje dr Jain.