Od svetog napitka do valute: Nevjerovatan put čokolade koji niste znali

Danas je čokolada sinonim za slatki užitak, ali njen put kroz istoriju dugačak nekoliko hiljada godina krije sasvim drugačiju priču. Za drevne narode Srednje Amerike, ova poslastica nije bila desert, već sveti napitak, lijek, pa čak i valuta za plaćanje poreza. Put od gorkog indijanskog napitka do mliječne table bio je prepun tajni koje su se čuvale vijekovima.

Piti bogova koje je služilo kao novac

Maje i Asteci su vjerovali da je drvo kakaoa dar od bogova. Međutim, njihova verzija čokolade nije ličila na današnju. Oni su mrvili zrna kakaoa i miješali ih sa vodom, kukuruznim brašnom i ljutim papričicama, stvarajući pjenast i gorak napitak koji su pili hladan. Zbog svoje velike vrijednosti, zrna kakaoa su služila kao pravi novac. U aztečkom carstvu ste za stotinu zrna mogli kupiti zdravu ćurku, a porez se često plaćao upravo u vrećama ove biljke. Kralj Montezuma je navodno pio i do pedeset zlatnih pehara čokolade dnevno kako bi održao energiju.

Španska tajna duga stotinu godina

Kada je Kristofor Kolumbo prvi put vidio zrna kakaoa, mislio je da su to bademi neobičnog izgleda. Tek je Hernan Cortes shvatio ekonomsku moć ove biljke. Španci su donijeli kakao u Evropu, ali su recept čuvali samo za sebe. Čitavih stotinu godina niko van Španije nije znao tajnu pripreme. Tek kada su je počeli miješati sa šećerom i cimetom, čokolada je postala apsolutni hit među evropskom aristokratijom, ali toliko skup da su je pili samo najbogatiji.

Revolucija koja je čokoladu učinila čvrstom

Čokolada se hiljadama godina konzumirala isključivo kao piće. Tek sredinom 19. vijeka, zahvaljujući industrijskoj revoluciji i novim mašinama, uspjelo se izdvojiti kakao maslac, što je omogućilo stvaranje prve čvrste table. Holandski hemičar Coenraad van Houten osmislio je proces koji je čokoladu učinio manje gorkom i lakšom za topljenje. Prva mliječna čokolada nastala je kasnije u Švicarskoj, kada je Henri Nestlé smislio način da u smjesu doda kondenzovano mlijeko.

Skrivene zanimljivosti o omiljenom slatkišu

Postoje detalji o čokoladi koji se rijetko spominju. Bijela čokolada tehnički uopšte ne spada u tu kategoriju jer ne sadrži suhe dijelove kakaoa, već samo masnoću, šećer i mlijeko. Drvo kakaoa je vrlo neobično jer cvjetovi i plodovi rastu direktno iz stabla. Naučna istraživanja su pokazala da miris čokolade povećava theta moždane talase, što dovodi do stanja duboke relaksacije. Čokolada je bila i dio obaveznih vojnih zaliha tokom ratova zbog ogromne količine energije u malom pakovanju.

Od gorkog ritualnog napitka do najprodavanijeg slatkiša na planeti, čokolada je prošla nevjerovatan put. Preživjela je ratove, služila kao sredstvo plaćanja i bila čuvana kao državna tajna. Danas, dok uživate u svom komadu, sjetite se da u rukama držite hranu koja je nekada vrijedila više od srebra i zlata.