Zagreb je ponovo uveo obavezno vojno obučavanje nakon gotovo dvije decenije, a prvu grupu regruta čini znatno veći broj dobrovoljaca nego što su zvaničnici očekivali.

Počevši od ove sedmice, 800 Hrvata će biti raspoređeno na tri lokacije, gdje će učiti čitav niz borbenih vještina, od rukovanja jurišnom puškom, preko Krav Maga odbrane, pa sve do upravljanja dronovima. Oko polovine njih su dobrovoljci, dok je druga polovina regrutovana.

Vlasti ciljaju da većina muškaraca rođenih 2007. godine – oko 20.000 pojedinaca – bude obučena u grupama do kraja 2026. godine, nakon čega će biti pozivane i naredne generacije.

Kako se rat Rusije i Ukrajine nastavlja već petu godinu, zemlje širom Evrope jačaju svoju odbranu, povećavajući vojna ulaganja i uvodeći programe vojne službe, pri čemu Njemačka obećava da će izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.

Pozitivno iznenađenje i regionalni kontekst

Hrvatska – zemlja od 3,9 miliona stanovnika – prva je u nestabilnoj regiji Zapadnog Balkana koja uvodi obavezno osnovno vojno obučavanje, a kasnije 2026. godine pridružiće joj se i susjedna Srbija.

“Pozitivno smo iznenađeni odlićnim rezultatima regrutacije i velikim brojem dobrovoljaca”, izjavio je ministar odbrane Ivan Anušić.

“Naš cilj nije da naše mlade ljude šaljemo na front ili u rat, već da ih opremimo korisnim vještinama i naučimo ih kako da reaguju u kriznoj situaciji”, dodao je.

U oktobru, hrvatski premijer Andrej Plenković raspravljao je o dvomjesečnom programu obuke u Parlamentu, rekavši zakonodavcima da Evropa “pokušava odgovoriti na promijenjene sigurnosne okolnosti, a ovo je dio našeg odgovora”.

Iako Hrvatska ima profesionalnu dobrovoljačku vojsku i članica je NATO-a, ideja je naišla na rašireni skepticizam.

To je uglavnom zato što, iako se Rusija u ovom dijelu Evrope čini dalekom, ožiljci iz ratova 1990-ih koji su uništili bivšu Jugoslaviju su duboki: hiljade muškaraca mobilisano da brane Hrvatsku nakon što je proglasila nezavisnost je poginulo u borbama, zajedno sa civilima.

Kompromis i uslovi službe

Najveća opoziciona stranka u zemlji – Socijaldemokrati – bila je među onima koji su tvrdili da program treba uglavnom biti dobrovoljan.

Obuka bi trebala biti “regrutacija lagano, ili obuka za one koji su najmotivisaniji i najspremniji”, rekao je vođa stranke Siniša Hajdaš Dončić.

Njegov konačni oblik rezultat je kompromisa. Pored smještaja i ishrane, regruti će svaki mjesec primati po 1.100 eura. Regrutovani također dobijaju prednost za poslove u javnom sektoru.

Većina žena, koje se mogu prijaviti kao dobrovoljci, ali neće biti pozvane, neće imati koristi od ove pogodnosti, kao ni prigovarači savjesti, kojima će umjesto toga biti dozvoljeno da se pridruže civilnoj službi.

Studenti mogu odložiti službu dok ne završe obrazovanje, ali moraju ući u nju prije nego navrše 29 godina. Ukupno 82 žene je među trenutnom grupom dobrovoljaca.

U Srbiji, planovi za ponovno uvođenje obavezne obuke izazivaju slična osjećanja. U danima Jugoslavije, svi muškarci stariji od 18 godina morali su se pridružiti godišnjem programu obuke.

Regrutacija je postala haotična tokom raspada zemlje, kada su stotine hiljada ljudi ratovale ili pokušavale da je izbjegnu. Završila se 2011. godine u Srbiji, dugo nakon što se federacija raspala.