NYT: Kako je Donald Trump ponizio Ukrajinu

Prema opširnom izvještaju lista The New York Times, koji se temelji na više od 300 razgovora sa zvaničnicima, vojnim i obavještajnim izvorima iz Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Evrope, dok je tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump forsirao mirovni sporazum, a ruski predsjednik Vladimir Putin težio pobjedi, suprotstavljene grupe unutar Bijele kuće i Pentagona su nizom internih poteza potkopavale ukrajinske ratne napore.

Jedan detalj iz ljeta 2025. godine oslikava ono što su mnogi američki i ukrajinski zvaničnici počeli smatrati novom, nepredvidivom ulogom Amerike: 18.000 granata kalibra 155 milimetara, namijenjenih za istočni front kod Pokrovska, prvo su mjesecima bile “zamrznute” u skladištu u Njemačkoj. Nakon intervencije utjecajnog saveznika tadašnjeg predsjednika, granate su oslobođene, ali je neposredno pred ukrajinskom granicom stigla nova naredba: “Preusmjerite sve. Odmah.”

Promjena odnosa prema Ukrajini

Jedan visoki američki zvaničnik je izjavio: “Dogodilo se toliko puta da sam izgubio broj. Ovo ih doslovno ubija. Smrt od hiljadu rezova”.

Prema pisanju lista The New York Times, administracija Joea Bidena je ostavila Ukrajini finansijski i oružani “jastuk” i uspostavila široko partnerstvo koje je obuhvatalo ne samo isporuke oružja, već i obavještajnu saradnju, planiranje i tehnologiju. List navodi da je Trump “predsjedavao razdvajanjem partnera”.

Javnosti su bili poznati događaji poput televizijskog ponižavanja Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu u februaru, sastanka na vrhu s Vladimirom Putinom na Aljasci u augustu, te diplomatije koja je rezultirala novim, neizvjesnim razgovorima u Mar-a-Lagu. Međutim, prema rekonstrukciji, iza kulisa se odvijao “kaotičan i dosad neispričan” niz epizoda u kojima su se sukobljavale suprotstavljene struje u Washingtonu.

Različiti pogledi na pomoć Ukrajini

U središtu sukoba bio je odnos prema pomoći Ukrajini i američkim zalihama municije. Prema tekstu, tadašnji ministar odbrane Pete Hegseth je u jednom trenutku iznenada odlučio da zadrži ključnu vrstu municije – američke granate od 155 mm – uz obrazloženje da su američke zalihe niske i da Evropa mora preuzeti veći teret.

General Christopher Cavoli, američki komandant u Evropi, slao je dopise tražeći da se pošiljke oslobode, ali je “zastoj” riješen tek nakon intervencije penzionisanog generala Jacka Keanea, bliskog tadašnjem predsjedniku. Uprkos tome, naredba o preusmjeravanju granata kod Krakova za mnoge je predstavljala simbol nove prakse “usporavanja” i blokada.

Jedan visoki vojni zvaničnik je opisao takve poteze kao stvaranje “de facto antiukrajinske politike” kroz odugovlačenje, prepreke i “prljava mala” usporavanja pomoći.

The New York Times opisuje Donalda Trumpa kao političara bez čvrste ideološke linije, čije su odluke često zavisile od posljednjeg razgovora, ličnih utisaka, dojma o “poštovanju” koje mu iskazuju lideri i onoga što vidi na Fox Newsu. List navodi da se politika oblikovala u sukobu “zaraćenih tabora”.

S jedne strane bili su zagovornici nastavka podrške Ukrajini, dok su s druge bili skeptici predvođeni potpredsjednikom J. D. Vanceom i njemu bliskim kadrovima u Pentagonu, koji su smatrali da se resursi moraju preusmjeriti prema Kini.

Prema rekonstrukciji, Donald Trump je podređenima dao širok prostor da odlučuju o pomoći, a kada bi odluke izazvale loš publicitet ili otpor iznutra, ukrajinski naklonjeni komentatori s Foxa su znali nagovoriti predsjednika da ih poništi.

U jednoj od najupečatljivijih epizoda, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov je na sastanku NATO-a u Briselu pokušavao dobiti jasan odgovor hoće li SAD nastaviti slati municiju koju je već odobrila prethodna administracija.

Prema svjedočenju američkog zvaničnika koji je bio prisutan, Umerov je ponavljao: “I samo trebam da budete iskreni prema meni. Samo budite iskreni prema meni”. Navodi se da je Hegseth uglavnom šutio i klimao glavom.

U martu, na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika u Džedi, američka strana je od Ukrajinaca tražila da pokažu “apsolutne minimum-e” za opstanak zemlje. Michael Waltz je dao Umerovu marker i rekao: “Počnite crtati”.

Prema tekstu, Umerov je označio liniju fronta i izdvojio Zaporišku nuklearnu elektranu i Kinburnsku kosu kao ključne tačke. Jedan američki zvaničnik je taj trenutak opisao kao “prvi put” da je Ukrajina, preko svojih pregovarača, signalizirala spremnost na mir uz odricanje od dijela teritorije.

Ipak, najveći politički i simbolički teret ostala je Donjecka oblast – posebno dio koji Ukrajina još drži, a koji Rusija traži. Prema pisanju lista The New York Times, Trumpovi saradnici su to upoređivali s “prepirkama oko kvaka”, dok su Ukrajinci i Evropljani objašnjavali da bi povlačenje otvorilo put prema većim gradovima.

Nakon što je Trumpov izaslanik Keith Kellogg u javnoj objavi opisao Zelenskog kao “opkoljenog i hrabrog vođu”, izvori navode da ga je Trump napao zbog te formulacije u Ovalnom uredu. Kellogg je uzvratio da Zelenski vodi “egzistencijalnu borbu” i to uporedio s vremenom Abrahama Lincolna. Prema rekonstrukciji, Trump je kasnije gunđao drugim saradnicima: “Kellog je idiot”.

U tekstu se, međutim, navode i raniji izrazito grubi Trumpovi komentari o Zelenskom iza zatvorenih vrata: neki pomoćnici tvrde da je Trump u razgovorima znao reći za Zelenskog: “On je motherfucker.”

The New York Times taj dio opisuje kao dio problematične pozadine odnosa, još iz Trumpova prvog mandata i afere koja je završila opozivom.

Dok se partnerstvo javno raspadalo, The New York Times opisuje i paralelnu priču koja se odvijala uglavnom u tajnosti: CIA je, uz predsjednikovo odobrenje, tajno pomagala i jačala ukrajinsku kampanju dronovima protiv ruskih naftnih postrojenja i tankera kako bi oslabila ruski ratni stroj.

Američki obavještajni izvori su procijenili da su udari na energetsku infrastrukturu mogli Rusiju koštati do 75 miliona dolara dnevno. Navodi se da je CIA dobila zeleno svjetlo i za pomoć u udarima na plovila “flote u sjeni” u Crnom moru i na Sredozemlju.

Jedan visoki američki zvaničnik je rekao: “Našli smo nešto što funkcioniše”, pa dodao: “Koliko dugo, ne znamo.”

Tekst opisuje i niz epizoda koje su, prema izvorima, oblikovale atmosferu pregovora: tajni kanal preko Stevea Witkoffa i ruskog izaslanika Kirilla Dmitrijeva; pregovore u kojima je Marco Rubio citirao “Kuma”; te Trumpovu sklonost ličnim utiscima.

Jedan takav trenutak dogodio se kad je, usred sastanka sa Zelenskim, Trump organizovao telefonski poziv između Zelenskog i bivše Miss Ukrajine, supruge Trumpova poznanika. Prema svjedočenjima iz teksta, razgovor je “promijenio temperaturu u sobi” i nakratko humanizirao Zelenskog u Trumpovim očima.

Uprkos tome, The New York Times zaključuje da je Trump, i na borbama i za pregovaračkim stolom, Ukrajinu sve više “gurao u kut”, dok je Putin ostajao tvrd u maksimalističkim zahtjevima, što je, prema američkim i evropskim izvorima, potkopavalo ideju da se dogovor može postići brzim “dealom”.