Iako metabolizam pokreće ključne procese u tijelu – od disanja i varenja do pumpanja krvi – ne možemo ga u potpunosti kontrolisati. Ipak, određene navike mogu ga podržati ili narušiti. Nutricionisti ističu da su svakodnevne prehrambene odluke presudne za metaboličko zdravlje.

Navika broj jedan koju treba prekinuti radi boljeg metaboličkog zdravlja jeste nedovoljan unos hrane. Do toga može doći namjerno, na primjer zbog restriktivne dijete ili želje za mršavljenjem, ali i nenamjerno, uslijed preskakanja obroka ili pretjeranog vježbanja.

“Zamislite svoje tijelo kao automobil. Ako u njega ne sipate dovoljno goriva, prestaće da radi. Baš kao što vaš automobil ne može da vozi sa praznim rezervoarom, tako ne može ni vaše tijelo da funkcioniše”, objašnjava nutricionistkinja Elizabeth Shaw za EatingWell. Manjak “goriva” može da ima brojne zdravstvene posljedice.

Ograničavanje kalorija može povećati nivo kortizola. Metabolizam je skup procesa u tijelu koji omogućavaju iskorištavanje hranljivih materija iz hrane, a kako kaže Shaw, “svaka ćelija u tijelu učestvuje u metabolizmu kako bi obezbijedila energiju za svakodnevne aktivnosti”. Kada unosimo premalo kalorija, tijelo nema dovoljno energije za obavljanje svih svojih funkcija.

Dijetičarka Caroline Thomason upozorava: “Nedovoljan unos hrane, odnosno unošenje manje kalorija nego što ih vaš metabolizam dnevno sagorijeva, može biti štetno jer će se tijelo vremenom prilagoditi i početi da troši manje kalorija”.

Pored toga, ograničavanje kalorija može povećati nivo kortizola, poznatog kao hormon stresa, što usporava normalne funkcije tijela, uključujući i metabolizam. Povišen stres povezan je sa osjećajem anksioznosti, nemirnim snom i većom vjerovatnoćom izbora manje hranljivih namirnica. Zato nutricionistkinje savjetuju redovne obroke i uravnotežen tanjir koji uključuje ugljene hidrate, proteine i masti, kako bi se obezbijedila stabilna energija i podržao rad metabolizma.