Posljednji krug pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o nuklearnom programu nastavlja se danas u Ženevi, u atmosferi pojačanih vojnih priprema i ultimatuma iz Bijele kuće. Dijalozi se odvijaju u pokušaju da se riješi višedecenijski sukob i izbjegnu novi američki udari, nakon što je Washington u regiji Bliskog istoka okupirao najveće vojne snage od invazije na Irak 2003. godine.

Rok od 15 dana i prijetnja ‘vrlo lošim stvarima’

Predsjednik SAD-a Donald Trump iznio je u utorak svoj stav o mogućem napadu na Iran u govoru pred Kongresom, istaknuvši da mu je prioritet diplomatsko rješenje, ali i upozorio da neće dopustiti Teheranu da stekne nuklearno oružje. “Iran ne može imati nuklearno oružje. To bi bio krajnji vojni cilj, ako to bude put koji (Trump) odabere,” rekao je potpredsjednik JD Vance u intervjuu za Fox News. Trump je 19. februara dao Iranu rok od 10 do 15 dana da postigne dogovor, upozorivši da će se inače dogoditi “vrlo loše stvari”.

U pregovorima, koji će biti posredovani od strane omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija, učestvovat će američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, sa iranske strane ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi. Araqchi je u izjavi na platformi X (bivši Twitter) istaknuo da je “dogovor na dohvat ruke, ali samo ako se prednost da diplomaciji”.

Pritisci i podjele unutar Irana

Unutar Irana, vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei suočava se s najtežom krizom u svojoj 36-godišnjoj vladavini, s ekonomijom koja se bori pod teretom pojačanih sankcija i obnovljenih protesta nakon velikih nemira i krvavog gušenja u januaru. Iako je Teheran, prema navodima Reutersa, ponudio nove ustupke u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćivanje uranijuma, strane ostaju oštro podijeljene čak i oko opsega i redoslijeda ublažavanja teških američkih sankcija.

Tokom pregovora u Ženevi očekuje se i prisustvo šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Grossija, koji će održati razgovore s obje strane. U međuvremenu, cijene nafte blago su porasle dok investitori procjenjuju mogu li pregovori između SAD-a i Irana spriječiti vojni sukob koji ugrožava poremećaje u opskrbi, dok su Saudijska Arabija povećala proizvodnju i izvoz nafte kao dio rezervnog plana za slučaj da bilo kakav američki udar na Iran poremeti opskrbu sa Bliskog istoka.