Nova Željezara Zenica pred stečajem: Ugrožena egzistencija 1.900 radnika
Podijeli vijest
Neizvjesna budućnost zeničke željezare
Nakon nedavne prodaje zeničkog “Arcelor Mittala” i preimenovanja u “Nova Željezara”, što je najavljivalo procvat industrije čelika u Zenici, budućnost ovog značajnog industrijskog postrojenja sada je pod znakom pitanja. Novi vlasnici ističu da se suočavaju sa brojnim problemima koje ne mogu riješiti bez podrške vlasti, te najavljuju mogućnost pokretanja stečajnog postupka.
Iako je “Nova Željezara” tek nedavno preuzela poslovanje u Zenici, kupovinom pogona od “Arcelor Mittala”, stečaj se vidi kao jedna od mogućih opcija ukoliko izostane konkretna pomoć državnih i federalnih vlasti. Za više od 1.900 zaposlenih, kao i hiljade eksternih saradnika, “Nova Željezara” je od obećavajućih najava postala izvor velike neizvjesnosti.
Rašid Fetić iz Sindikata radnika “Nova Željezara” izjavljuje: “Poslije samo 26 dana mi pričamo o stečaju. Apsolutno ne mogu da vjerujem. Dolaskom novih vlasnika, obilaskom radnika, pričama pozitivnim i sad smo dovedeni u poziciju da trebamo saopštiti radnicima, ako ne budemo imali podršku države, da je to kraj”.
Problemi i izazovi poslovanja
Problemi naslijeđeni od prethodnih vlasnika su brojni: prekomjerna dugovanja, tehnička neodrživost postrojenja, ograničena dostupnost rude iz Prijedora, najavljeno povećanje cijena električne energije. Pored toga, na stanje utiču i kretanja cijena čelika na svjetskom tržištu, ratovi, carine, kao i nedostatak adekvatne državne zaštite domaće industrije.
Direktor prodaje i marketinga “Nove Željezare” Zenica, Saša Božić, upozorava: “Od početka godine do danas cijena čelika u Turskoj je pala za 90 eura (176 KM). Mi to moramo da ispratimo jer ta roba slobodno dolazi ovdje, bez ikakvih ograničenja. Naši troškovi rastu, ne padaju”.
Almin Mališević iz Privredne komore Federacije BiH je izjavio: “Morat će se donijeti još jedna uredba, nadamo se da ćemo uspjeti to izgurati. To je uredba koja bi definisala standarde kvaliteta i koja bi zatvorila ulaz materijala, odnosno čelicima koji nisu zadovoljavajućeg kvaliteta i bila vjetar u leđa domačim proizvođačima”.
Ugroženi planovi i reakcije
Uz sve navedene probleme, planovi za prelazak na ekološki prihvatljiviju proizvodnju čelika su dovedeni u pitanje. Eko-aktivisti naglašavaju da je dosadašnji način proizvodnje prevaziđen i da se odgovornost ne može prebaciti na državu. Podsjećamo da Vlada Federacije posjeduje osam posto udjela u Željezari Zenica.
Profesor Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica pita: “Taj iznos je država mogla da da i da ima stopostotno vlasništvo nad proizvodnjom čelika. Očito da nema interesa za to. Najave koje smo juče čuli nisu ‘zelene’. Ako vi kupite bagere električne da bi manje zagađivali izduvnim gasovima okolinu, zašto se taj novac ne uloži, recimo, u održavanje gazočistke ili filtera na aglomeraciji, koji slabo rade i zbog kojih imamo zagađenje?”
Zeničko-dobojski kanton, poznat kao stožer privrednog razvoja Federacije, mogao bi pretrpjeti značajne posljedice. Vlada Kantona je stoga uputila apele Federalnoj vladi.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona, Nezir Pivić, upozorava: “Postoji opasnost da preko 12 hiljada ljudi direktno ostane bez posla, a tome vezano i svih dobavljača, što posljedično može uzrokovati dalekosežne posljedice”.
Poslovanje brojnih firmi, prvenstveno Koksare u Lukavcu i entitetskih željeznica, zavisi od rada zeničke željezare. Da li je tranzicija moguća i da li će Zenica izgubiti još jedan od svojih simbola, još uvijek je rano reći. Građane najviše brine budućnost grijanja grada, koje direktno zavisi od “Nove Željezare”, prenosi BHRT.
