Foto: Pexels
Nestašica lijekova u EU
Podijeli vijest
Zemlje Evropske unije sve se teže suočavaju s hroničnom nestašicom lijekova, što izaziva frustracije među farmaceutima i pacijentima, te dodatno opterećuje zdravstvene sisteme.
U skladištima veledrogerija, poput onog u Belgiji, police su sve praznije. “Često istodobno postoji nestašica nekoliko desetaka lijekova, što nam uvelike otežava život”, rekao je Didier Ronsyn, farmaceut iz Bruxellesa.
Revizija Evropske unije prošlog mjeseca pokazala je da su nestašice postale „kronična glavobolja“ širom Unije. Između 2022. i 2024. godine, 27 država članica prijavilo je kritičan nedostatak 136 lijekova, među kojima su antibiotici i lijekovi za srčani udar, navodi se u izvještaju Evropskog revizorskog suda (ECA). Kritični nedostatak označava situaciju kada na tržištu ne postoji dostupna alternativa. Belgija je 2024. prijavila najviše slučajeva.
Uzroci leže u problemima lanca opskrbe i pretjeranom oslanjanju Evrope na Aziju za ključne komponente lijekova. Prema podacima ECA-e, azijski proizvođači danas snabdijevaju EU sa 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka. Ovisnost je posebno izražena kod lijekova protiv bolova, poput paracetamola i ibuprofena, te kod antibiotika i salbutamola, lijeka za astmu poznatog kao Ventolin.
Razlike u cijenama dodatno pogoršavaju situaciju
Velike razlike u cijenama među državama članicama dodatno otežavaju tržište. “Proizvođači više isporučuju zemljama koje plaćaju više, a manje onima s nižim cijenama, kako bi spriječili preprodaju radi profita”, objasnio je Olivier Delaere, izvršni direktor kompanije Febelca, koja opskrbljuje oko 40 posto belgijskih apoteka.
Zbog različitih nacionalnih odobrenja i pakiranja, unutrašnja trgovina unutar EU je „skuplja i složenija“, što dovodi do tzv. „lokalnih nestašica“ — situacija kada lijek nedostaje u jednoj zemlji, ali se može pronaći odmah preko granice.
Delaere ističe da je problem sve ozbiljniji:
„Oko 70 posto od milion poziva koje godišnje primimo odnosi se na nestašicu lijekova. To je ogroman teret i iscrpljuje resurse.“
Težak put do rješenja
Farmaceuti u EU-u prosječno troše 11 sati sedmično pokušavajući riješiti problem nestašica, navodi PGEU, evropska grupacija apotekara. Ronsyn kaže da svakodnevno provodi sate kontaktirajući pacijente i distributere.
„Teško je i za pacijente, koji se s pravom boje kada ne mogu dobiti svoje lijekove na vrijeme“, rekao je.
Evropska komisija pokušava odgovoriti na krizu. U martu je predložila „zakon o kritičnim lijekovima“ s ciljem jačanja domaće proizvodnje i poticanja država članica da se ne fokusiraju samo na cijenu prilikom javnih nabavki. U julu je predstavljena i „strategija zaliha“ kako bi se koordinisale rezerve lijekova i osigurala njihova dostupnost u kriznim situacijama.
Ipak, pregovori s Evropskim parlamentom i državama članicama su spori.
„Pokušavaju pronaći rješenja, ali sve ide vrlo polako. Možda ćemo jednog dana stići tamo, ali zasad je to vrlo komplikovano“, zaključio je Ronsyn.
