Hiljade nemačkih tinejdžera napustilo je školske kljupe u četvrtak kako bi se pridružilo prosvjedima protiv pojačane vojne mobilizacije, koju mnogi vide kao prvi korak ka ponovnom uvodenju obaveznog služenja vojnog roka.

Oko 3.000 učenika okupilo se na trgu Potsdamer Platz u Berlinu, dok su se manji prosvjedi održali širom Njemačke u okviru nacionalnog “štrajka učenika”.

Moralni otpor i strah od rata

“Ne vidim zašto bi iko morao ići na prvu liniju fronta zbog političara”, rekao je za AFP Alex Krzeszka, petnaestogodišnji učenik na skupu u Berlinu. “Ne vidim to kao moralno ispravno i mislim da rat nikada ne bi trebao biti rješenje. Problemi se trebaju rješavati diplomatski.”

Njemačka, kao i druge evropske zemlje, nastoji da ojača svoje oružane snage kao odgovor na potpunu invaziju Rusije na Ukrajinu 2022. godine i prijetnju daljom agresijom protiv članica NATO-a.

Kancelar Friedrich Merz se zavjetovao da će Bundeswehr pretvoriti u najveću konvencionalnu vojsku u Evropi, u početku se oslanjajući na dobrovoljnu regrutaciju.

Pitanje obaveznog roka

Vlada je ove godine počela da zahtijeva od svih osamnaestogodišnjaka da popune upitnike o interesovanju i sposobnosti za kratkotrajnu vojnu službu. Žene se također pozivaju da popune formulare, ali prema važećem nemačkom zakonu ne mogu biti na to prisiljene.

Među transparentima koje su nosili prosvjednici u Berlinu bio je i onaj na kojem je pisalo “Mi nismo topovsko meso”, dok je drugi zahtijevao: “Pošaljite Friedricha Merza na frontu!”.

Za sada su nemački zakonodavci odlučili da se ne vraća obavezni vojni rok, koji je Njemačka suspendovala 2011. godine. Međutim, neki političari su izrazili sumnje u to da li se ambiciozni ciljevi regrutacije mogu postići bez nekog oblika obaveznog služenja.

Planovi predviđaju jačanje Bundeswehra sa sadašnjih oko 185.000 aktivnih pripadnika na 260.000 do 2030. godine, uz približno četverostruko povećanje rezervi na 200.000 ljudi.

Bundeswehr se dramatično smanjio nakon završetka Hladnog rata, jer su zemlje širom Evrope smanjivale proračune za odbranu. U 1980-im, sama Zapadna Njemačka je imala vojsku od gotovo 500.000 pripadnika.

“Mislim da bi definitivno trebali da reklamiraju Bundeswehr, ali to apsolutno ne bi trebalo da bude obavezno”, rekao je za AFP Leander Martinez, šesnaestogodišnji učenik iz Berlina.

“Ponovno uvodenje vojnog roka nije ništa drugo do ponovno naoružavanje”, izjavio je Leon Reinemann, učenik koji je pomogao u organizaciji štrajka učenika u zapadnom gradu Koblenzu, za televiziju NTV.

On je branio činjenicu da učenici izostaju sa nastave, rekavši da je “jedan dan izostanka iz škole značajno manje ozbiljan od šest mjeseci u vojarni”.

Drugi su na berlinskoj demonstraciji zauzeli čvršći pacifistički stav. “Ja sam protiv vojnog roka i protiv ratne propagande”, rekao je za AFP Tillmann, devetnaestogodišnji student koji je odbio da kaže svoje prezime. “I mislim da je ubijanje nekoga uvijek pogrešno, čak i ako država kaže da neko treba da bude ubijen. Ne postoji ništa važnije od ljudskog života.”