Naučno dokazane činjenice o ishrani i zdravlju
Podijeli vijest
Makronutrijenti i njihova osnovna uloga
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i drugih renomiranih naučnih institucija, ljudskom organizmu su neophodna tri osnovna makronutrijenta. Ugljikohidrati su primarni izvor energije, posebno za mozak i mišiće tokom fizičke aktivnosti. Proteini su esencijalni za izgradnju i obnovu tkiva, proizvodnju enzima i hormona, te imunološku funkciju. Masti su kritične za apsorpciju liposolubilnih vitamina (A, D, E, K), štite unutrašnje organe i čine strukturnu komponentu ćelijskih membrana. Istraživanja poput onih objavljenih u časopisu The Lancet jasno pokazuju da je ravnotežan unos sva tri makronutrijenta ključan za održavanje optimalnog zdravlja.
Dokazani utjecaj voća, povrća i vlakana
Brojne meta-analize, uključujući istraživanja objavljena u Journal of the American Heart Association, dosljedno potvrđuju da redovna konzumacija voća i povrća smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, određenog tipa dijabetesa i nekih vrsta kancera. Prehrambena vlakna, koja se nalaze u cjelovitim žitaricama, povrću i mahunarkama, dokazano poboljšavaju probavu, reguliraju nivoe šećera u krvi i pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos od najmanje 400 grama voća i povrća dnevno kako bi se ostvarili ovi zaštitni efekti.
Štetni efekti prekomjernog unosa šećera i soli
Naučna zajednica je nedvosmisleno utvrdila štetne posljedice prekomjerne konzumacije dodanih šećera i natrijuma. Prema izvještajima Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), visok unos dodanih šećera direktno doprinosi gojaznosti, razvoju šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima. Prekomjeran unos soli (natrijuma) je direktno povezan sa povišenjem krvnog pritiska, što je glavni faktor rizika za srčani i moždani udar. Svjetska zdravstvena organizacija strogo preporučuje ograničavanje unosa slobodnih šećera na manje od 10% ukupnog energetskog unosa, a soli na manje od 5 grama dnevno.
Hidratacija i zdravlje kardiovaskularnog sistema
Adekvatna hidratacija je fiziološka nužnost koju potvrđuju brojne studije. Institut za medicinu SAD (IOM) navodi da voda učestvuje u svim vitalnim funkcijama organizma, uključujući termoregulaciju, transport nutrijenata i uklanjanje otpada. Što se tiče kardiovaskularnog zdravlja, Cochrane pregledi i drugi sistemski pregledi literature potvrdili su da konzumacija zasićenih i trans-masnih kiselina povišava nivoe LDL („lošeg“) holesterola u krvi, dok zamjena ovih masti nezasićenim mastima (nalaze se u biljnim uljima, orašastim plodovima i ribi) smanjuje taj rizik. Mediteranska prehrana, bogata upravo takvim mastima, povrćem i cjelovitim žitaricama, jedan je od najbolje dokumentiranih načina ishrane za prevenciju srčanih oboljenja.
