Naučnici kažu da imamo i drugi mozak – u trbuhu
Podijeli vijest
Enterički nervni sistem u digestivnom traktu
Naučna istraživanja posljednjih godina otkrila su iznenađujuću činjenicu: ljudski probavni trakt sadrži približno 100 miliona neurona, što je približno jednak broj neurona u kičmenoj moždini ovce. Ovaj enterički nervni sistem, kako ga naučnici nazivaju, stalno komunicira sa centralnim nervnim sistemom preko nervusa vagusa, stvarajući direktnu neuralnu vezu između crijeva i mozga. Ova komunikacija je dvosmjerna – dok mozak utiče na rad crijeva, istovremeno i crijeva šalju signale koji mogu utjecati na naše emocionalno stanje i kognitivne funkcije.
Uloga mikrobiote u regulaciji emocija
Još je nevjerovatnija uloga milijardi bakterija koje naseljavaju naš gastrointestinalni trakt. Ovi mikroorganizmi proizvode različite neurotransmitere, uključujući serotonin – hormon sreće. Zanimljivo je da čak 90% serotonina u ljudskom organizmu proizvode upravo bakterije u crijevima, a ne neuroni u mozgu. Ovi mikrobi također proizvode GABA (gama-aminobuternu kiselinu), neurotransmiter koji smanjuje anksioznost i poboljšava raspoloženje. Eksperimenti na životinjama pokazali su da transplantacija mikrobiote od depresivnih životinja zdravim životinjama može prenijeti simptome depresije, što direktno dokazuje uticaj crijevne flore na psihičko stanje.
Eksperimentalni dokazi o uticaju mikrobiote
U jednom od najpoznatijih eksperimenata, naučnici su dali probiotičke bakterije skupini zdravih žena tokom mjesec dana. Rezultati su pokazali da su žene koje su konzumirale probiotike imale značajno smanjene nivoe stresa i poboljšano raspoloženje u odnosu na kontrolnu grupu. Drugo istraživanje otkrilo je da osobe sa određenim sastavom crijevne mikrobiote pokazuju različite obrasce emocionalnih reakcija na stresne situacije. Ovi nalazi potvrđuju da naša individualna mikrobna zajednica može biti jedan od faktora koji određuje kako ćemo se nositi sa stresom i kako ćemo percipirati svijet oko nas.
Budući pravci istraživanja i praktične implikacije
Ova otkrića otvaraju potpuno nove mogućnosti u liječenju mentalnih poremećaja. Naučnici sada istražuju mogućnost korištenja probiotika kao dodatka tradicionalnoj terapiji za depresiju i anksioznost. Koncept ‘psihobiotika’ – probiotika specifično dizajniranih za poboljšanje mentalnog zdravlja – postaje sve prisutniji u naučnim krugovima. Iako istraživanja tek počinju, već postoje dokazi da održavanje zdrave crijevne mikrobiote kroz pravilnu ishranu može imati pozitivan uticaj na naše svakodnevno emocionalno stanje, što čini ovu naučnu činjenicu ne samo nevjerovatnom već i praktično primjenjivom u svakodnevnom životu.
