Ključna pitanja i dalje neriješena

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, Sergej Rjabkov, izjavio je da su Sjedinjene Američke Države napravile određeni napredak, ali da neslaganja u vezi sa rješenjem sukoba u Ukrajini i dalje postoje.

Tokom diskusije na Valdajskom forumu, Rjabkov je istakao da Washington pokazuje naznake razumijevanja opasnosti koje donosi širenje NATO-a, što smatra malim, ali značajnim pomakom. Međutim, naglasio je da jaz između stavova Moskve i Zapada o Ukrajini ostaje dubok.

Pregovori i stavovi strana u sukobu

Rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine, tema je pregovora koji se temelje na planu od 28 tačaka, a koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, a koji Ukrajina i njeni saveznici kontinuirano usavršavaju. Rusija insistira da svaki mirovni sporazum mora uključivati prihvatanje njene kontrole nad okupiranim teritorijama, neutralan status Ukrajine i ograničenja ukrajinskih oružanih snaga.

S druge strane, Ukrajina je nedugo nakon početka sukoba zatražila članstvo u NATO-u. Predsjednik Volodymyr Zelenskyy je izrazio spremnost da odustane od tog cilja u zamjenu za snažne zapadne garancije sigurnosti, ali je odbio bilo kakve teritorijalne ustupke.

Upozorenja i budući odnosi

Rjabkov je naglasio da normalizacija odnosa zahtijeva dugoročnu političku volju i ravnopravnu saradnju koja uvažava sigurnosne interese Rusije. Dodao je da Moskva pažljivo prati da li se Washington zaista udaljava od, kako je rekao, politike ekstremnog neprijateljstva.

Istovremeno, upozorio je na zabrinjavajuće poteze SAD-a u strateškoj sferi, posebno planove za proširenje globalnog sistema protivraketne odbrane poznatog kao „Zlatna kupola“. Prema Rjabkovu, taj projekat nije usmjeren samo protiv takozvanih odmetničkih država, već i protiv strateških rivala poput Rusije i Kine, te predstavlja korak ka militarizaciji svemira.

Govoreći o nuklearnim pitanjima, Rjabkov je poručio da će Rusija odgovoriti recipročnim mjerama ukoliko SAD nastave sa nuklearnim testiranjima. Upozorio je i na jačanje nuklearne saradnje unutar Evrope, uključujući britansko-francuske inicijative i rasprave o panevropskom nuklearnom štitu.

Dodao je da je Moskva bila primorana odustati od jednostranog moratorija na raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg dometa zbog, kako je naveo, rastućih prijetnji, uključujući planirano raspoređivanje američkog hipersoničnog sistema „Dark Eagle“ u Evropi. Rusija, prema njegovim riječima, razmatra i jačanje zajedničkog odbrambenog prostora s Bjelorusijom, uključujući moguće razmještanje raketnih sistema „Orešnik“.

Na kraju, Rjabkov je istakao da se Moskva nada izbjegavanju negativnih scenarija nakon isteka Sporazuma „New START“ u februaru 2026. godine, podsjećajući da je predsjednik Vladimir Putin predložio privremeno produženje ključnih ograničenja, pod uslovom da SAD ne poduzme poteze koji bi ugrozili rusko nuklearno odvraćanje.