Profit ili zaštita korisnika?
Mark Zuckerberg i pitanje od 16 milijardi dolara
Podijeli vijest
Novo istraživanje pokazuje da se veliki broj prevara na društvenim mrežama odvija upravo na Facebooku. Kritičari smatraju da je razlog tome što kompanija Meta stavlja profit ispred sigurnosti svojih korisnika, kako prenosi New York Post.
Interni dokumenti do kojih je došao Reuters pokazuju da je Meta prošle godine projektovala prihod od 16 milijardi dolara od oglasa koji su povezani sa prevarama. To čini oko 10% ukupnih prihoda kompanije.
Stručnjaci ističu da kompanija zabranjuje oglašivače tek kada njeni sistemi detektuju 95% vjerovatnoće da se radi o prevari. Istovremeno, sumnjivim kupcima naplaćuje veće cijene oglasa. Kritičari ovaj sistem opisuju kao „plati da bi igrao“.
Erin West, bivša tužiteljka iz Kalifornije, tvrdi da dokumenti dokazuju da su prevare „glavni izvor zarade“ za Metu.
„Saznanje da je Facebook svjestan ovoga i da toleriše takvu praksu — štaviše, da čak naplaćuje dodatne naknade najgorim prestupnicima — krajnje je skandalozno… Sama praksa je šokantna, nevjerovatna i neprihvatljiva.“
Podaci kompanije za prijavu prevara SafelyHQ pokazuju da se Facebook spominje u 85% prijava prevara koje identifikuju platformu, sa više od 50.000 do sada verifikovanih žalbi.
Patrick Quade, izvršni direktor SafelyHQ, smatra da je problem mnogo veći: „Da bi 50.000 ljudi pronašlo nas i nezavisno dokumentovalo svoje gubitke, to implicira broj žrtava u desetinama miliona… Ovo nije ‘biranje primjera’ — to je prelijevanje sistemskog neuspjeha koji potvrđuju i interna dokumenta Mete.“
Brian Kuhn, jedna od žrtava, izgubio je 70 dolara kupujući ploče sa lažne Facebook prodaje.
„Djelovalo je pomalo jezivo koliko su dobro poznavali moj ukus… Na neki način krivim i sebe, ali to ne opravdava Facebook što dozvoljava lopovima da vrebaju ljude.“
Zakonodavci Josh Hawley i Richard Blumenthal zatražili su saveznu istragu, kako piše New York Post, navodeći:
„Izopačeno, Meta navodno naplaćuje više cijene za oglase za koje sumnja da su prevarantski — praktično uvodeći porez na prevare…“
Andy Stone, portparol Mete, negirao je ove navode, poručivši: „Agresivno se borimo protiv prevara i obmana… Prevaranti su uporni kriminalci…“
Međutim, interni izvještaji Mete iz 2025. godine pokazali su da je kompanija bila uključena u trećinu uspješnih prevara u SAD-u i da je „lakše oglašavati prevare na Meta platformama nego na Googleu“.
Betty, još jedna žrtva koja je kupila falsifikovanu kozmetiku putem Facebook oglasa, opisala je način ciljanja platforme: „Svidi vam se jedna stvar ili pogledate nešto ili komentarišete jednu stvar i onda se ti oglasi pojave…
Neki su zaista uvjerljivi — lažni su, ali to u početku ne možete da primijetite.“
Quade upozorava da „lisica čak ni ne čuva kokošinjac — ona naplaćuje putarinu drugim lisicama da slobodno uđu… Meta sistem algoritamski zarobljava obične građane u e-trgovinske prevare…“
Consumer Reports i stručnjaci za javne politike smatraju da zaštitu Mete prema Sekciji 230 treba ograničiti, posebno kada je riječ o plaćenim oglasima. Quade zaključuje: „Ne možete dozvoliti da kompanija koja profitira od kriminala bude ta koja je zadužena da ga zaustavi.“
