Mađarska opozicija predstavila plan za kraj Orbanove ere: EU fondovi, borba protiv korupcije i izlazak iz ruske energije

Stranka Tisza, glavna opoziciona snaga u Mađarskoj, objavila je svoj manifest uoči izbora zakazanih za 12. april, na kojima njen lider Peter Magyar želi okončati 16-godišnju vladavinu nacionalističkog premijera Viktora Orbana. Prema anketama, ova centar-desničarska partija predstavlja najveći izazov Orbanovoj stranci Fidesz od njenog dolaska na vlast 2010. godine, iako je ishod glasanja i dalje neizvjestan.

Ekonomska politika: Fondovi EU i borba protiv korupcije

Stranka Tisza planira tražiti otpuštanje milijardi eura iz fondova Evropske unije, koji su trenutno blokirani zbog Orbanovih reformi vladavine prava, kako bi se pokrenula stagnirajuća mađarska ekonomija. Oslobođena sredstva bi se uložila u zdravstvo, transport, obrazovanje i podršku privredi. Tisza obećava i oštriju borbu protiv korupcije te smanjenje, kako ih nazivaju, neopravdanih javnih investicija, što bi moglo uštedjeti bilione forinti. Očekuje se da će jači rast i povjerenje investitora smanjiti troškove finansiranja najvećeg duga u EU izvan eurozone za do 1 bilion forinti (oko 3,15 milijardi dolara) na duži rok.

Fiskalni ciljevi i porezi

Cilj je smanjiti budžetski deficit sa 5% ili više bruto domaćeg proizvoda ove godine na ispod 3% i ispuniti kriterije za ulazak u eurozonu do 2030. godine. Međutim, ulazak u euro nije moguć bez parlamentarne super-većine. Planira se i povećanje izdvajanja za zdravstvo za najmanje 500 milijardi forinti godišnje dok se ne dostigne 7% BDP-a do 2030. Tisza predlaže i uvođenje poreza od 1% na bogatstvo preko 1 milijarde forinti, što bi, kako tvrde, donijelo stotine milijardi forinti.

Spoljna politika i vladavina prava

U oblasti odbrane, stranka želi podići izdvajanja na NATO-ov cilj od 5% BDP-a do 2035. Tisza ne bi slala trupe u Ukrajinu i ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka. Ne podržava ni ubrzani ulazak Ukrajine u EU i tu bi pitanje stavila na obavezujući referendum. Stranka bi zaustavila povlačenje Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda i tražila bilateralno strateško partnerstvo sa SAD-om, fokusirano na diverzifikaciju energije, bezbjednost i transparentnu ekonomsku saradnju. Također bi ojačala evropsku i zapadnu orijentaciju zemlje, ali ne bi prihvatila relokaciju migranata iz zapadne Evrope i protivi se EU kvotama i migracionom paktu.

Energetska i socijalna politika

U energetici, cilj je eliminirati zavisnost od ruske energije do 2035. godine, sprovesti potpunu reviziju ruske nuklearne elektrane u Mađarskoj i udvostručiti udio obnovljivih izvora u energetskom miksu do 2040. Planira se i lansiranje programa energetske efikasnosti od 1 bilion forinti za domaćinstva i kompanije, uz zadržavanje i proširenje Orbanove politike subvencioniranja cijena energije za kućanstva. U socijalnoj politici, porezi na zaposlenje se neće povećavati, a smanjio bi se porez na dohodak za 2,2 miliona radnika koji zarađuju ispod prosječne plate. Porez na minimalac bi pao sa 15% na 9%. Sistem porodičnih beneficija bi se zadržao i proširio, a Orbanova mjera “13. i 14. mjeseca” penzije bi ostala na snazi.