Upozorenje stručnjaka na rizike samoliječenja

Iako postoje naučni dokazi koji podržavaju pozitivne efekte pojedinih dodataka za san ili raspoloženje, ova oblast zdravlja može biti zbunjujuća i puna zamki. Ako se suočavate sa zdravstvenim tegobama ili se jednostavno ne osjećate dobro, uzimanje dodataka ishrani može se činiti kao dobro rješenje. Međutim, stručnjaci apeluju na krajnji oprez.

“Dodaci ishrani dostupni su bez recepta, što ljude često navodi na pogrešan zaključak da su bezbjedni”, ističe za Parade dr Keli Johnson-Arbor, toksikologinja u MedStar Healthu.

Najveća greška: Uzimanje bez savjeta ljekara

Najveća i potencijalno najopasnija greška je uzimanje novog dodatka ishrani bez prethodnog savjetovanja sa ljekarom. Iako se često doživljavaju kao bezazleni, “dodaci ishrani mogu imati značajne interakcije sa lijekovima”, objašnjava dr Jamie Alan, vanredna profesorica farmakologije i toksikologije na Univerzitetu Michigan State.

Dr Johnson-Arbor naglašava da dodaci ishrani mogu imati ozbiljne nuspojave, uključujući i oštećenje jetre. “Mogu da sadrže zagađivače, a moguće su i međusobne interakcije sa drugim lijekovima”, napominje ona.

Osim toga, vjerovatno postoji razlog zbog kojeg uopšte razmišljate o dodatku, a taj razlog treba ispitati. “Ako uzimate neki dodatak, to je vjerovatno zbog simptoma koji nije dijagnostikovan”, kaže dr Daniel Chandler, ljekar primarne zdravstvene zaštite u Tufts Medical Centeru.

Upozorava da uzimanje dodatka umjesto odlaska kod ljekara samo odlaže adekvatnu njegu i povećava rizik da će se osnovni problem pogoršati. Zaključak ljekara je jasan: prije uzimanja bilo kog novog dodatka, obavezno se posavjetujte sa stručnjakom.

Koji sastojci su najproblematičniji?

Najviše zabrinjavaju sastojci koji mogu uticati na djelovanje lijekova ili koji sami imaju izražene nuspojave. “Neki sastojci dodataka ishrani mogu da ometaju način na koji tijelo obrađuje, odnosno metaboliše lijekove”, objašnjava dr Johnson-Arbor.

“To znači da uzimanje određenih dodataka može pojačati ili smanjiti efikasnost drugih lijekova, što može dovesti do toksičnosti ili neuspješnog liječenja.” Kantarion je jedan od najproblematičnijih primjera.

“Može stupiti u interakciju sa brojnim lijekovima, uključujući one za razrjeđivanje krvi i oralne kontraceptive, što može dovesti do povećanog rizika od krvarenja ili neželjene trudnoće”, objašnjava dr Johnson-Arbor.

Dodaci kalcijuma mogu smanjiti apsorpciju i efikasnost lijekova za štitnu žlijezdu, bisfosfonata i nekih antibiotika. Dr Chandler ističe da čak i dodaci sa bijelim lukom mogu povećati rizik od krvarenja, a ginseng može stupiti u interakciju sa lijekovima za razrjeđivanje krvi.

Vitamin K može poništiti djelovanje varfarina, uobičajenog lijeka za razrjeđivanje krvi. Čak i biotin, popularan za zdravlje kose i noktiju, može uticati na laboratorijske nalaze. “Ako uzimate mnogo biotina, a mi vam radimo test funkcije bubrega, rezultati mogu pokazati da su vam bubrezi u lošijem stanju nego što zaista jesu”, napominje on.

Šta je sa multivitaminima?

Multivitamini djeluju prilično bezazleno, a dr Alan kaže da uglavnom i jesu. “Većina multivitamina ima minimalne interakcije sa lijekovima i za većinu ljudi ne bi trebalo da predstavljaju problem”, kaže ona.

Većina sastojaka u multivitaminima rastvorljiva je u vodi, što znači da će tijelo višak izlučiti putem urina, objašnjava dr Chandler. “Možda je to bacanje novca, ali uglavnom nema velike štete”, kaže on.

Ipak, ako uzimate bilo kakve lijekove, uvijek je pametno razgovarati sa ljekarom prije uvođenja novog dodatka, čak i ako je riječ o multivitaminu. “Čak i vitamini i minerali koji zvuče bezazleno, a nalaze se u multivitaminskim dodacima, mogu stupiti u interakciju sa određenim lijekovima”, kaže dr Johnson-Arbor.

Ljekari naglašavaju važnost otvorenosti prema zdravstvenim radnicima o svim dodacima koje koristite. “Zabrinjavaju me moguće interakcije lijekova i stanje vaših bubrega”, zaključuje dr Chandler.