‘Landmark’ studija pronalazi da snižavanje krvnog pritiska pomaže smanjiti rizik od demencije

Rezultati istraživanja mogu poduprijeti prioritetno liječenje krvnog pritiska kako starimo, s obzirom na to da trenutno ne postoji poznati lijek za demenciju

Održavanje niskog krvnog pritiska može značajno smanjiti rizik od demencije i kognitivnih smetnji, otkrila je nova velika studija.

Znanstvenici su dugo znali da postoji povezanost između visokog krvnog pritiska i problema s kognicijom kod starijih osoba. Međutim, novo istraživanje jedno je od prvih velikih ispitivanja koje dokazuje da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska mogu smanjiti rizik od demencije, koja pogađa procijenjenih 57 milijuna ljudi diljem svijeta.

Klinicko ispitivanje kasnih faza obuhvatilo je gotovo 34.000 osoba sa visokim krvnim pritiskom u ruralnoj Kini, koje su bile podijeljene u dvije grupe. Sudionici su, u prosjeku, imali 63 godine i visoki krvni pritisak već osam godina.

Zdravstveni radnici iz zajednice su polovici sudionika dali jeftine i lako dostupne lijekove za liječenje visokog krvnog pritiska, naučili ih kako pratiti pritisak kod kuće i savjetovali ih o promjenama životnog stila poput smanjenja unosa soli i alkohola te mršavljenja.

Druga grupa sudionika primila je standardnu njegu – bili su savjetovani o tome kako upravljati krvnim pritiskom, uključujući zdravu prehranu i smanjenje unosa soli.

Tijekom naredne četiri godine, grupa koja je primala lijekove i savjete imala je bolju kontrolu krvnog pritiska, što je smanjilo rizik od demencije za 15 posto i rizik od kognitivnih smetnji za 16 posto, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine.

Ovi nalazi sugeriraju da intenzivna kontrola krvnog pritiska može pomoći u smanjenju opterećenja demencijom, rekli su istraživači.

„Ovo je pionirska studija s vrlo velikim brojem sudionika i robusnim učinkom“, izjavio je Masud Husain, profesor neurologije na Univerzitetu u Oxfordu, koji nije bio uključen u istraživanje. „Ovo je poziv na buđenje za intenzivno liječenje visokog krvnog pritiska, ne samo za zaštitu srca, već i za zaštitu mozga“, dodao je.

Rezultati su u skladu s drugim velikim kliničkim ispitivanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, koja su otkrila da intenzivno liječenje krvnog pritiska vodi do manjeg rizika od kognitivnih smetnji, uključujući one koji bi mogli biti povezani s demencijom.

Istraživanja također sugeriraju da odluke o životnom stilu mogu utjecati na to hoće li netko razviti demenciju. Prošle godine, istraživači su rekli da bi adresiranje 14 faktora rizika – uključujući visok krvni pritisak, pušenje i fizičku neaktivnost – moglo odgoditi ili spriječiti polovicu svih slučajeva demencije.

Međutim, većina dosadašnjih istraživanja utvrdila je samo povezanost između demencije i životnih faktora, što čini novo istraživanje – koje pruža neke od prvih uzročnih dokaza – važnim.

Rezultati bi mogli promijeniti način na koji zdravstveni radnici razmišljaju o prevenciji demencije, s obzirom na to da za ovu bolest ne postoji lijek i da se očekuje da će njen utjecaj gotovo utrostručiti do 2050. godine.

Neovisni stručnjaci ističu da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo kako drugi faktori, poput genetike, utječu na povećanje rizika od demencije kada se kombiniraju s visokim krvnim pritiskom. Također žele utvrditi hoće li ovi rezultati ostati valjani za druge skupine ljudi i kroz duži vremenski period.

Liječenje visokog krvnog pritiska također nije zajamčeno kao zaštita od demencije. Oko 670 ljudi u studiji koji su primili dodatnu medicinsku njegu (4,59 posto) i dalje je razvilo demenciju.

Studija također ima neke druge ograničenja. Naime, nije obuhvatila osobe već dijagnosticirane s demencijom, a istraživači nisu testirali kognitivnu funkciju sudionika prije početka eksperimenta.

Ipak, neovisni stručnjaci smatraju da ovi nalazi podržavaju prioritiziranje kontrole krvnog pritiska kako starimo, što bi moglo biti osobito korisno u područjima s ograničenim pristupom naprednoj medicinskoj skrbi.

„Imamo intervenciju koja pomiče granicu u smanjenju rizika od demencije i može se primijeniti na velike brojeve ljudi u zajednicama po umjerenim troškovima“, izjavio je Atticus Hainsworth, profesor cerebrovaskularnih bolesti na St George's University u Londonu, koji nije bio uključen u istraživanje.

S obzirom na to da su rezultati kineske studije bili slični onima iz američkog istraživanja, „ova usklađena otkrića mogla bi dovesti do promjena u smjernicama zdravstvene politike“, dodao je.