Ljudi koji su fizički spremni, bez obzira na to da li imaju višak kilograma, imaju isti rizik od smrti kao i osobe normalne težine koje su također u formi. Ovo je glavni zaključak nove studije objavljene u časopisu British Journal of Sports Medicine.

Istraživanje je pokazalo da osobe sa prekomjernom težinom ili gojazne, ali dobre kondicije, imaju manji rizik od smrti u odnosu na one koji nisu u formi, čak i ako imaju normalan indeks tjelesne mase (BMI).

Kondicija kao ključni pokazatelj

“Rizik od loše kondicije daleko nadmašuje rizik od nošenja nekoliko kilograma viška. Previše ljudi vježbanje posmatra samo kao način trošenja kalorija, dok je vježbanje moćan alat za poboljšanje kardiorespiratornog, mišićnog i metaboličkog zdravlja, a često se te koristi javljaju čak i bez promjene tjelesne težine”, rekao je za Health Siddhartha Angadi, glavni autor studije.

Rezultati podržavaju stavove mnogih stručnjaka da je BMI nepouzdan pokazatelj gojaznosti i zdravstvenog rizika. U izvještaju časopisa The Lancet Diabetes & Endocrinology navodi se da gojaznost ne treba procjenjivati samo na osnovu BMI-ja, već i uzimajući u obzir opšte zdravstveno stanje osobe.

Merenje rizika kroz kondiciju i zdravlje

Angadi i njegove kolege analizirali su podatke od skoro 400.000 ljudi kako bi istražili povezanost BMI-ja i fizičke spremnosti sa rizikom od smrti. U većini studija ljudi su smatrani zdravima ako je njihov VO2 max (maksimalna potrošnja kiseonika) bio viši od 20 posto ostalih u njihovoj starosnoj grupi.

VO2 max pokazuje koliko efikasno srce i pluća dostavljaju kisik mišićima tokom vježbanja. Osobe u dobroj formi, bez obzira na težinu, imale su sličan rizik od smrti. Sa druge strane, osobe u lošoj formi imale su dva do tri puta veći rizik od smrti od bilo kog uzroka ili srčanih bolesti, bez obzira na tjelesnu težinu.

“Ljudi treba da shvate da je kondicija mnogo više od broja na vagi (koji uopšte nije mjera kondicije). Gotovo 100 posto pokušaja mršavljenja propadne nakon pet godina, a ljudi mogu odustati od vežbanja samo zato što ne vide promjenu na vagi”, rekao je Angadi.

Zašto je aerobna kondicija važna za dugovječnost

Aerobna kondicija pokazuje koliko efikasno funkcionišu sistemi u tijelu. Kada ste u formi, krv efikasnije cirkuliše, mišići su jači, a srce i pluća rade optimalno.

“Ovi faktori daju jasniju sliku zdravlja od same tjelesne težine. Korišćenje težine i visine kao pokazatelja zdravlja nema toliko smisla kao posmatranje toga kako fiziološki sistemi zapravo funkcionišu”, objasnila je nutricionistkinja Megan Wroe.

Iako BMI može biti varljiv, posebno kod osoba sa velikom mišićnom masom, i dalje predstavlja faktor rizika za određene zdravstvene probleme i ne treba ga potpuno zanemariti.

Kako povećati aerobnu kondiciju

Stručnjaci naglašavaju da je poboljšanje aerobne kondicije moguće kroz male, dostižne korake. umjesto da se odmah cilja na maraton, preporučuje se postavljanje jednostavnih ciljeva, poput 20-minutne šetnje.

“Dosljednost je ključna. Počnite da se krećete. Izaberite bilo koji pokret koji je moguć za vaše tijelo i radite ga redovno — bilo da su to više kratkih šetnji od po 10 minuta ili nekoliko čučnjeva”, kaže Wroe.

Kada se razvije navika, moguće je postepeno dostići preporuke od najmanje 150 minuta umjerenog kardio-vježbanja sedmično ili 75 minuta intenzivnog vježbanja.