Komet 3I/Atlas emituje radio signal – šta znamo?
Podijeli vijest
Otkriće kometa 3I/Atlas
Najuzbudljivija astronomska vijest godine je otkriće kometa 3I/ATLAS, koji je prvi put primijećen 1. jula 2025. godine od strane NASA-inog Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS). Iako komete redovno prolaze pored Zemlje, najpoznatija je Halleyjeva kometa, ovo novo otkriće je posebno. Halleyjeva i druge poznate komete potiču iz našeg Sunčevog sistema, nastale iz istog diska koji formira planete iz kojeg su nastali Sunce, Zemlja i sve ostale planete. Ono što 3I/ATLAS čini tako fascinantnim je to što je nastao negdje izvan Sunčevog sistema i došao ovamo kroz međuzvjezdani prostor. Kao da to nije dovoljno uzbudljivo otkriće, radio teleskop je primijetio da kometa nešto emituje.
Šta je zabilježio radio teleskop?
Radio teleskop MeerKAT u Južnoj Africi zabilježio je 3I/ATLAS krajem oktobra, kada se kometa približavala najbližoj tački Suncu. Ovo otkriće je naširoko objavljeno kao radio signali koji dolaze od 3I/ATLAS, što je navelo teoretičare zavjere da spekulišu da bi objekat zapravo mogao biti dio vanzemaljske tehnologije. Međutim, to nije sasvim tačno. Tehnički, sve emituje elektromagnetno zračenje, a ono što je MeerKAT pronašao nije bio audio prenos poput onog koji čujemo na radiju u automobilu. Ono što je zapravo pronađeno su praznine u radio spektru uzrokovane apsorpcijom radio talasa od strane OH molekula, poznatih i kao hidroksilni radikali. OH molekuli – ostaci vode koju je rastrgala sunčeva radijacija – redovno se primjećuju u kometama koje prolaze u dometu Zemlje, što naizgled odbacuje svaku spekulaciju da je 3I/ATLAS nešto drugo osim komete. Međutim, to ne odgovara na pitanje odakle je 3I/ATLAS nastao.
Astronomski stručnjaci još uvijek nisu sigurni odakle je došao 3I/ATLAS.
Otkriće 3I/ATLAS označilo je tek treći put da su astronomi posmatrali međuzvjezdani objekat koji prolazi kroz naš Sunčev sistem. “3I” u njegovom imenu zapravo znači “treći međuzvjezdani” iz tog razloga. Prethodna dva međuzvjezdana objekta koje su posmatrali astronauti bili su 1I/'Oumuamua i 2I/Borisov, otkriveni 2017. odnosno 2019. godine. Činjenica da su svi poznati međuzvjezdani posjetioci našem Sunčevom sistemu otkriveni u posljednjoj deceniji znak je velikog napretka u astronomskoj tehnologiji, ali to također znači da smo do sada uspjeli prikupiti vrlo malo podataka o međuzvjezdanim kometama. Međutim, jedna stvar se ističe. I 1I/'Oumuamua i 2I/Borisov su došli iz pravca centra Mliječnog puta, ali 3I/ATLAS dolazi iz okomitog ugla.
Teorije i buduća istraživanja
Na osnovu putanje, vjerovatno je da je kometa nastala u dijelu galaksije koji astronomi još nisu ni posmatrali. NASA prikuplja slike 3I/ATLAS, kao i Evropska svemirska agencija, i obje očekuju da će imati više satelitskih i sondi podataka spremnih za analizu do početka 2026. godine; međutim, vrlo je malo vjerovatno da ćemo ikada moći precizno utvrditi tačno porijeklo komete. Iako naučnici ne znaju odakle je došao, imaju dobru ideju o tome kuda 3I/ATLAS ide, i možete biti sigurni da neće udariti u Zemlju. U stvari, kometa neće ni prići blizu nas kao što je Sunce.
Upad međuzvjezdanog objekta u naš Sunčev sistem odmah je privukao pažnju svakog ljubitelja vanzemaljaca, a ne samo tipičnih podkasta teoretičara zavjere. Profesor na Harvard Center for Astrophysics tvrdi da bi 3I/ATLAS mogao biti dio vanzemaljske tehnologije. Profesor Avi Loeb objavio je brojne članke o međuzvjezdanom objektu na svom blogu, protiveći se konsenzusu svojih kolega u naučnoj zajednici. On tvrdi da 3I/ATLAS pokazuje nekoliko anomalija u poređenju sa prethodne dvije međuzvjezdane komete koje su praćene kroz naš Sunčev sistem. U poređenju sa tim parom, 3I/ATLAS je daleko masivniji, ali se kreće brže. On također primjećuje da gasni oblak koji okružuje 3I/ATLAS sadrži slične nivoe nikla kao industrijske legure.
Nedavno zabilježeni radio signali sa 3I/ATLAS su još jedan udarac Loebovoj teoriji, koju su drugi astrofizičari oštro odbacili. Protivargumenti ističu da komete često pokazuju nedosljedne karakteristike. Nemoguće je reći šta je normalno, a šta anomalno, a to je posebno tačno u slučaju međuzvjezdanih kometa. Loeb zapravo pogađa suštinu u članku pod naslovom, The Tale of 3I/ATLAS and Sterile Neutrinos, u kojem pita: “Kako iko može tvrditi da je stručnjak za međuzvjezdane objekte kada veličina uzorka uključuje samo dva prethodno poznata primjera?” Po svoj prilici, na mnoga naša pitanja o 3I/ATLAS neće biti moguće odgovoriti dok u budućnosti ne budemo posmatrali druge međuzvjezdane komete.
