Iranski skup stručnjaka izabrao je Mojtabu Khameneija, sina pokojnog ajatolaha Alija Khameneija, za novog vrhovnog vođu zemlje. Ovaj potez, prenijeli su iranski mediji, potvrđuje da su tvrdolinijaši i dalje čvrsto na vlasti.

Klerikalno tijelo imenovalo je 56-godišnjeg svećenika srednjeg ranga za nasljednika više od sedmice nakon što je ajatolah Ali Khamenei ubijen u zračnom napadu. Član vijeća, ajatolah Mohsen Heidari Alekasir, izjavio je u videu u nedjelju da je kandidat izabran na osnovu Khameneijevih uputa da vrhovni vođa Irana treba biti “omražen od strane neprijatelja”.

Očev “čuvar” i veze sa stražarima

“Čak je i Veliki Sotona (SAD) spomenuo njegovo ime”, rekao je Heidari Alekasir o izabranom nasljedniku, nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da mu je Mojtaba “neprihvatljiv” izbor.

Mojtaba je stekao moć pod ocem kao visoka ličnost bliska sigurnosnim snagama i ogromnom poslovnom carstvu koje one kontroliraju. On se protivio reformatorima koji su željeli saradnju sa Zapadom dok on pokušava obuzdati iranski nuklearni program.

Njegove bliske veze sa elitnom Stražarskom revolucionarnom gardom (IRGC) daju mu dodatnu polugu u iranskom političkom i sigurnosnom aparatu, a iza kulisa je izgradio uticaj kao očev “čuvar”, rekli su izvori upoznati sa situacijom.

“On ima jaku podršku unutar IRGC-a, posebno među mlađim radikalnim generacijama”, rekao je Kasra Aarabi, šef istraživanja IRGC-a u organizaciji United Against Nuclear Iran sa sjedištem u SAD-u.

Pitanje legitimnosti i unutrašnji pritisci

Vrhovni vođa ima posljednju riječ u državnim pitanjima, uključujući spoljnu politiku i iranski nuklearni program. Zapadne sile žele spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje. Iran kaže da je njegov nuklearni program isključivo za civilne svrhe.

Mojtaba bi se mogao suočiti sa protivljenjem Iranaca koji su pokazali da su spremni organizovati masovne proteste kako bi iznijeli svoje zahtjeve za većim slobodama, unatoč krvavim obračunima vlasti.

Rođen 1969. godine u svetom šiitskom gradu Mašhadu, odrastao je dok mu je otac pomagao da vodi opoziciju protiv šaha. Kao mladić služio je u iransko-iračkom ratu. Studirao je pod vjerskim konzervativcima u semeništima u Qomu, centru iranskog šiitskog teološkog učenja, i ima svećenički čin Hodžatoleslama.

Nikada nije imao formalnu poziciju u vladi Islamske Republike. Pojavljivao se na lojalističkim skupovima, ali je rijetko javno govorio. Njegova uloga dugo je bila izvor kontroverzi u Iranu, a kritičari odbacuju bilo kakav trag dinastičke politike u zemlji koja je zbacila monarha podržanog od SAD-a 1979. godine.

Ministarstvo finansija SAD-a uvelo je sankcije Mojtabi 2019. godine, navodeći da je on predstavljao vrhovnog vođu u “zvaničnom svojstvu, iako nikada nije izabran ili imenovan na vladinu poziciju” osim što je radio u očevom uredu.

Mojtaba je bio posebna meta kritika prosvjednika tokom nemira zbog smrti mlade žene u policijskom pritvoru 2022. godine, nakon što je uhapšena zbog navodnog kršenja strogih pravila o odijevanju Islamske Republike.

Kritičari su rekli da Mojtabi nedostaju svećeničke kvalifikacije da bude vrhovni vođa – Hodžatoleslam je stepen ispod čina ajatolaha, pozicije koju su imali njegov otac i Ruholah Homeini, osnivač Islamske Republike.

Ali on je ostao u igri, posebno nakon što je još jedan vodeći kandidat za tu ulogu – bivši predsjednik Ebrahim Raisi – poginuo u padu helikoptera 2024. godine. Široko se vjerovalo da je Mojtaba stajao iza iznenadnog uspona tvrdolinijaša Mahmuda Ahmadinežada, koji je izabran za predsjednika 2005. godine.

Mojtabina supruga, koja je poginula u prošlosubotnjem zračnom napadu, bila je kćerka istaknutog tvrdolinijaša, bivšeg predsjednika parlamenta Gholamalija Haddadadela.