Sudbonosni razgovori u Ljubljani

Predstavnici Vlade Republike Srpske i Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik danas će u Ljubljani voditi presudne razgovore sa slovenačkom elektroprivredom o izmirenju duga nastalog po izgubljenom arbitražnom sporu pred sudom u Beogradu. Ova situacija je kritična jer ukoliko se ne postigne dogovor do sutra, Bosni i Hercegovini prijeti arbitraža pred sudom u Washingtonu vrijedna čak 700 miliona eura.

Spor se, naime, odnosi na prijeratna ulaganja slovenačke kompanije u TE Ugljevik, kao i na potraživanja za neisporučenu električnu energiju i pripadajuće kamate. Elektrogospodarstvo Slovenije je još 2014. godine pokrenulo dva arbitražna spora u Beogradu i Washingtonu – jedan protiv RiTE Ugljevik zbog neisporučene struje, te drugi, investicioni spor, protiv Bosne i Hercegovine.

„Po beogradskoj arbitraži ostao je sporan treći ugovor za zakonske kamate na nivou od 67 miliona eura”, izjavio je Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik, naglašavajući značaj ovog dijela spora.

Uoči današnjih pregovora, Ministarstvo energetike i rudarstva RS izrazilo je nadu u razumijevanje slovenačke strane, ističući trenutna finansijska opterećenja i druge prioritete s kojima se suočava Republika Srpska.

Historijski sporazum i prekid isporuka

Slovenačka državna kompanija Elektrogospodarstvo ulagala je u izgradnju rudnika i termoelektrane Ugljevik još u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prema tadašnjem dogovoru, Slovenci su finansijski učestvovali u izgradnji, a zauzvrat su trebali dobijati dio proizvedene električne energije. Međutim, isporuke su prekinute početkom rata u Bosni i Hercegovini.

„To je termoelektrana koja je pravljena u doba Jugoslavije kao samoupravni sporazum između Slovenije i Bosne i Hercegovine. Jedna trećina su bila slovenačka ulaganja, a dvije trećine su bila bosanska ulaganja”, pojasnio je Edhem Bičakčić, ekspert za energetiku, dodajući da se struja iz Ugljevika već isporučuje za Sloveniju.

Bosna i Hercegovina se, zbog kršenja ugovora između entiteta i stranih investitora, trenutno suočava sa šest međunarodnih arbitražnih sporova. Ovi sporovi bi, prema procjenama, mogli koštati građane blizu 1,3 milijarde eura, i to bez uračunatih kamata. Investitori potražuju značajne odštete, kako za prekinute poslijeratne projekte, tako i za prijeratna ulaganja iz fondova solidarnosti bivše Jugoslavije.