Kipar preuzeo predsjedavanje Vijećem Evropske unije

Sa prvim danom nove godine, Kipar je od Danske preuzeo rotirajuće, šestomjesečno predsjedništvo Vijećem Evropske unije, iako je jedna od najmanjih država članica.

Fokus na stratešku autonomiju i podršku Ukrajini

Ova podijeljena ostrvska država, smještena u istočnom dijelu Sredozemnog mora i broji nešto manje od milion stanovnika, članica je EU od 2004. godine. Ovo je drugi put da će Kipar predsjedavati Vijećem EU u prvih šest mjeseci tekuće godine, dok će u drugoj polovini godine ovu dužnost preuzeti Irska.

Predsjednik Kipra, Nikos Christodoulides, objavio je da će prioriteti predsjedništva biti usmjereni na jačanje strateške autonomije EU, obuhvatajući različite aspekte, od odbrane i sigurnosti do energetike, konkurentnosti, migracija, priuštivog stanovanja, kao i na jačanje veza Unije sa Bliskim istokom i istočnim Mediteranom.

Među ključnim prioritetima su i kontinuirana podrška Ukrajini, postizanje dogovora o sedmogodišnjem budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine, te pitanje proširenja.

Kao najistočnija članica EU, Kipar će predsjedavati pod motom “Autonomna Evropa, otvorena prema svijetu”.

Prilikom predstavljanja programa predsjedavanja, kiparski predsjednik Christodoulides je izjavio: “Autonomna Unija je ona koja je jaka iznutra, sposobna, prije svega, zaštititi svoje građane, svoje granice i svoje interese. Unija koja je sposobna stvarati partnerstva i saveze s pozicije snage, potpuno svjesna da što je jača, to postaje vrjednija svojim partnerima. Unija koja je okrenuta prema van i otvorena prema svijetu”.

Christodoulides je istakao da je ruska invazija na Ukrajinu jasno naglasila potrebu za jačanjem evropske sigurnosne arhitekture i odbrambene spremnosti, te da će stoga “podrška Ukrajini ostati glavni prioritet kiparskog predsjedništva”.

Fokus na migracije i odnose sa susjedima

Predsjedništvo Kipra nastavit će rad na pregovaračkom okviru za Višegodišnji finansijski okvir (VFO). Nakon što je prethodno dansko predsjedništvo pripremilo nacrt pregovaračkog okvira, ali bez konkretnih brojčanih podataka, Kipar planira da do kraja juna ugradi indikativne iznose u taj okvir.

U oblasti sigurnosti i odbrane, Kipar će se zalagati za brzu implementaciju Bijele knjige o evropskoj odbrani i Plana za odbrambenu spremnost do 2030. godine.

Upravljanje migracijama predstavlja ključno sigurnosno pitanje za Kipar. Christodoulides je izjavio: “Kiparsko predsjedništvo će promovirati kao ključni prioritet punu provedbu Pakta o migracijama i azilu te jačanje sistema povratka nelegalnih migranata”.

Kipar je najavio da će nastojati ostvariti napredak u pristupnim pregovorima sa zemljama kandidatima, te će raditi na jačanju odnosa EU sa južnim i istočnim susjedstvom i zemljama Perzijskog zaljeva.

Planirano je da Kipar organizuje neformalni samit EU 23. aprila, a 24. aprila bi se evropskim liderima trebali pridružiti i predstavnici zemalja iz susjedstva Kipra, uključujući i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kipar je jedina podijeljena zemlja u Evropskoj uniji, gdje međunarodno priznata vlada ne kontroliše cijelu teritoriju. Na sjeveru, na jednoj trećini ostrva, 1974. godine je proglašena Turska Republika Sjeverni Kipar, koju priznaje samo Turska, čiji se vojnici i dalje nalaze na tom području.

Kipar je republika sa predsjedničkim sistemom, gdje je predsjednik države istovremeno i na čelu izvršne vlasti.

Sadašnji predsjednik, Nikos Christodoulides, rođen je 1973. godine i prvi je predsjednik rođen u nezavisnom Kipru, koji je stekao nezavisnost od Velike Britanije 1960. godine. Zanimljivo je da je Christodoulides bio glasnogovornik prvog kiparskog predsjedništva u drugoj polovini 2012. godine, a kasnije je obavljao funkciju ministra vanjskih poslova.