Dalekodesni političar Jose Antonio Kast preuzeo je srijedu dužnost predsjednika Čilea, a na vlast dolazi u vrijeme kada se globalna ekonomska klima naglo pogoršava zbog sukoba u Iranu. Kast je na izborima u decembru prošle godine pobijedio obećavajući ekonomski rast, deregulaciju i smanjenje javne potrošnje, što je tada izazvalo oduševljenje na lokalnim tržištima.

Međutim, ekonomski vjetrovi sada su se okrenuli, a novi šef države suočava se s izazovom upravljanja ovim turbulencijama. Predstavnik Kastovog ekonomskog tima izjavio je da trenutno ne postoje planirani ekonomski hitni planovi, ali nije dao detalje o tome kako će nedavni događaji uticati na njihovu ekonomsku agendu.

Obećanja na iskušenju

“Kast je izabran uz obećanje da će biti ‘vlada za hitne slučajeve’ koja će brzo popraviti stvari koje su važne Čileancima”, rekao je politički analitičar i akademik sa Univerziteta San Sebastian, Kenneth Bunker. On je dodao da je jedno od glavnih Kastovih obećanja bio upravo ekonomski rast.

“Kastovi prioriteti će vjerovatno ostati stabilni, ali njegova sposobnost da ih sprovede vjerovatno će biti pogođena deviznim kursom, inflacijom i ekonomskim rastom”, istakao je Bunker. On je naglasio da, ukoliko njegova vlada ne postigne očekivani rast, mnogi od njenih planova mogu biti odloženi.

Čile, kao najveći svjetski proizvođač bakra i drugi po veličini proizvođač litijuma, izuzetno je osjetljiv na fluktuacije na međunarodnim tržištima. Bakar, glavni čileanski izvoz i primarni izvor prihoda za državnu kasu, skočio je sa manje od 10.000 dolara po toni u junu prošle godine na vrhunac od 13.618 dolara krajem januara. Svaki cent povećanja cijene donosi dodatnih 27 do 35 miliona dolara čileanskoj riznici, prema podacima odlazeće vlade.

Rizici i šokovi

Prije rata u Iranu, stručnjaci su procjenjivali da bi Čile mogao ostvariti i do četiri milijarde dolara dodatnih prihoda od rastućih cijena ovog crvenog metala. Međutim, cijena je bila vrlo nestabilna posljednjih sedmica, padajući i do osam posto od nedavnih vrhunaca. Do utorka, cijena se ponovo popela na 13.098 dolara.

Čile je također jedan od najvećih uvoznika nafte u Latinskoj Americi zbog nedostatka domaće proizvodnje, što povećava uticaj rastućih cijena nafte koje su porasle na skoro 120 dolara po barelu od početka sukoba.

“Rat u Iranu je značajno povećao rizike od inflacije”, istaknula je Oxford Economics u izvještaju o tržištima u razvoju objavljenom u ponedjeljak. Izvještaj dodaje da bi srednja i istočna Evropa, Čile i Indija bile najteže pogođene u njihovoj simulaciji naftnog šoka, koja pokazuje da bi procjene inflacije za drugi kvartal mogle porasti između 0,4 i 1,7 procentnog poena.

“Čile je vrlo osjetljiv na eksterne šokove, izuzetno osjetljiv, bilo da su geopolitički, vojni ili fluktuacije na globalnim tržištima”, rekla je ekonomistica sa Univerziteta u Santiagu, Marcela Vera. “Ekonomija ima vrlo malo finansijskih zaštitnih barijera i ima mnogo sporazuma o slobodnoj trgovini, pa je njen model baziran na primarnom izvoznom sistemu.”

Nakon mjeseci postizanja novih rekorda, čileanska berza IPSA nastavila je rasti nakon izbora i dostigla vrhunac krajem januara, sa skokom od oko 65 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Čileanski pezo, potaknut jakim cijenama bakra, jačao je od jula i dostigao svoju najjaču tačku posljednjih godina početkom februara.

Međutim, od tih nedavnih vrhunaca, berza je pala preko 10 posto, a valuta je deprecirala oko pet posto, dok rastuće cijene nafte i globalna ekonomska neizvjesnost potresaju naciju. Vera je napomenula da Čile ima fond za stabilizaciju goriva, MEPCO, koji radi u ciklusima od tri sedmice kako bi ublažio skokove cijena.

“Ako rat potraje mjesecima, onda ćemo imati hroničan efekat na našu ekonomiju”, rekla je Vera. “Neće samo cijena nafte ići gore, već i troškovi logistike i cijena dolara.” Izvještaj JPMorgan-a objavljen u petak naveo je da, iako MEPCO ublažava uticaj skokova cijena nafte, on “ne eliminiše efekte prenošenja” i podigao je svoju prognozu inflacije za 20 baznih poena na 3,6 posto za decembar, uz “rizike nagnute prema gore”.