Kako su slučajna otkrića promijenila način na koji vidimo svijet
Podijeli vijest
Penicilin koji je pao s neba
Godine 1928, škotski bakteriolog Alexander Fleming vratio se iz odmora u svoj neuredni laboratorij i zatekao nešto nevjerovatno. Na jednoj od Petrijevih posuda sa bakterijama Staphylococcus, plijesan je uništila sve bakterije u svojoj blizini. Umjesto da odbaci ‘kontaminiranu’ kulturu, Fleming je prepoznao značaj onoga što je vidio. Taj trenutak nepažnje doveo je do otkrića penicilina, lijeka koji će spasiti milione života. Ironija je da je sam Fleming rekao: ‘Čovjek ponekad nađe ono što ne traži.’
Mikrovalna pećnica nastala od slatkiša
Percy Spencer, inženjer koji je radio na razvoju radara tokom Drugog svjetskog rata, primijetio je nešto čudno dok je stajao ispred aktivnog magnetrona. Čokoladica u njegovom džepu se otopila. Umjesto da zanemari ovaj ‘defekt’, Spencer je istražio fenomen i otkrio da mikrovalovi mogu brzo zagrijati hranu. Eksperimentisao je sa kukuruzom za kokice i jajima – koja su eksplodirala na licu njegovih kolega – što je dovelo do stvaranja prve mikrovalne pećnice 1947. godine.
Vulkanizirana guma koja je pala na vatru
Charles Goodyear proveo je godine pokušavajući da učini gumu stabilnijom i otpornijom na temperaturne promjene. Godine 1839., slučajno je ispustio mješavinu gume i sumpora na vruću peć. Umjesto da se otopi, smjesa se pretvorila u elastični, izdržljivi materijal. Taj ‘nesretni’ trenutak doveo je do procesa vulkanizacije koji je revolucionirao gumarsku industriju. Goodyear je proveo cijeli život baveći se ovim otkrićem, ali nikada nije postigao finansijski uspjeh iz njega.
Radioaktivnost koja je zasjaila u mraku
Godine 1896., francuski naučnik Henri Becquerel radio je sa uranovim solima, očekujući da će se one pobuditi sunčevom svjetlošću i zatim emitovati X-zrake. Zbog oblačnog vremena u Parizu, odložio je eksperiment i stavio materijale u ladicu. Kada ih je kasnije izvadio, primijetio je da su uranove soli ostavile sjajne otiske na fotografskim pločama čak i u mraku. Slučajno je otkrio prirodnu radioaktivnost, otvarajući put za modernu nuklearnu fiziku.
