Kako nam hrana može produžiti život?
Podijeli vijest
Mediteranska prehrana – zlatni standard zdravlja
Brojne studije, uključujući čuveno istraživanje PREDIMED, dokazale su da mediteranska prehrana smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 30%. Ova prehrana, bogata povrćem, voćem, maslinovim uljem, orašastim plodovima i ribom, djeluje protuupalno i antioksidativno. Naučnici sa Univerziteta u Harvardu potvrdili su da dosljedno pridržavanje ovog načina ishrane može produžiti životni vijek za nekoliko godina.
Šećer – slatki neprijatelj organizma
Prekomjerni unos dodanih šećera direktno je povezan sa razvojem gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dodani šećeri čine manje od 10% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Istraživanje objavljeno u JAMA Internal Medicine pokazalo je da osobe koje unose 17-21% kalorija iz dodanih šećera imaju 38% veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Vlakna – nezamjenjivi za probavni sistem
Prehrana bogata vlaknima smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Preporučeni dnevni unos iznosi 25-30 grama. Vlakna regulišu rad crijeva, hrane korisne crijevne bakterije i usporavaju apsorpciju šećera. Meta-analiza 243 studije objavljena u The Lancet potvrdila je da osobe koje unose najviše vlakana imaju 15-30% manji rizik od smrtnosti od bilo kog uzroka.
Biljna hrana – prirodni štit organizma
Konzumacija raznovrsne biljne hrane pruža širok spektar fitonutrijenata, vitamina i minerala koji djeluju sinergistički. Studija Adventist Health Study 2, koja prati preko 96.000 ljudi, dokazala je da vegetarijanci imaju značajno niži rizik od hipertenzije, dijabetesa i metaboličkog sindroma. Biljna hrana sadrži prirodne antioksidanse koji štite ćelije od oksidativnog stresa.
