Kako drveće komunicira tajnim jezikom ispod zemlje
Podijeli vijest
Podzemna internet mreža prirode
Šume nisu samo skup stabala koja konkurišu za resurse – one su složene zajednice koje komuniciraju na načine koji tek počinjemo da razumijemo. Kroz takozvanu ‘mikoriznu mrežu’, gljive koje žive u simbiozi sa korijenjem stabala stvaraju podzemni sistem komunikacije. Ova biološka internet mreža omogućava drveću da razmjenjuju hranjive materije, upozoravaju se na opasnost od insekata ili bolesti, pa čak i da pomognu svojim ‘potomcima’ u rastu. Naučnici su dokazali da starija ‘matična stabla’ mogu preusmjeravati ugljik i druge resurse mladim stablima ispod zemlje, što potpuno mijenja način na koji razmišljamo o šumskim ekosistemima.
Jezik hemijskih signala
Kada stablo napadnu biljojedi, ono oslobađa specifične hemijske signale u zrak koji upozoravaju susjedna stabla na opasnost. Ova stabla zatim mogu preventivno povećati proizvodnju odbrambenih hemikalija prije nego što ih napadnu. Eksperimenti sa akacijama u Africi pokazali su da kada antilope počnu da pasu na jednom stablu, susjedna stabla u roku od nekoliko minuta postaju otrovnija za biljojede. Ova brza komunikacija omogućava šumi da funkcioniše kao jedan organizam, a ne kao skup nezavisnih individua.
Pamćenje šume kroz generacije
Najnevjerovatnije otkriće je da šume pokazuju nešto što možemo nazvati ‘kolektivnim pamćenjem’. Istraživanja su pokazala da stabla koja su preživjela sušu ili druge stresne uslove prenose te informacije svojim potomcima kroz epigenetske promjene. To znači da šuma ‘pamti’ prošle traume i bolje se priprema za buduće izazove. Ova otkrića revolucionisala su naše razumijevanje inteligencije biljaka i dovele do novog naučnog polja – neurobiologije biljaka, iako bez neuronske osnove kakvu imaju životinje.
Šta ovo znači za naš odnos sa prirodom?
Saznanja o “sumskoj komunikaciji” imaju duboke implikacije za očuvanje prirode. Ako šume funkcionišu kao povezane zajednice, onda sječenje pojedinačnih starih ‘matičnih stabala’ može imati dalekosežne posljedice po čitav ekosistem. Ova istraživanja nas podučavaju da priroda nije samo skup konkurentskih organizama, već složena mreža saradnje i komunikacije koja traje hiljadama godina. Razumijevanje ovih procesa može nam pomoći da bolje štitimo te krhke ekosisteme koji su vitalni za život na Zemlji.
