Skandal u Tuzli
Izložba “Naša žena” u Tuzli izazvala buru: Među majkama Srebrenice našla se i ratna zločinka Biljana Plavšić
Izložba “Naša žena” u Tuzli izazvala buru: Među majkama Srebrenice našla se i ratna zločinka Biljana Plavšić
Podijeli vijest
Izložba “Naša žena”, otvorena povodom Međunarodnog dana žena u ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli, izazvala je kontroverze i šok među posjetiocima. Naime, na postavci koja je najavljena kao dokumentacija o doprinosu žena obnovi društva, našlo se i ime pravosnažno osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić, što je mnoge ostavilo zatečenim.
Kontroverzni “timeline” i reakcije
Organizatori su izložbu predstavili kao prikaz žena koje su dale doprinos u oblastima obrazovanja, zdravstva, kulture i aktivizma. Međutim, u jednom segmentu, koji je opisan kao “historijski timeline”, pored imena poput Amile Glamočak, koja je predstavljala BiH na Eurosongu 1996., navedeno je i da je Plavšić te iste godine postala prva predsjednica Republike Srpske. Kritičari ističu da je u postavku uključena osoba osuđena za ratni zločin, koja je kasnije povukla svoje priznanje krivice.
Iz istorijskog muzeja Bosne i Hercegovine, autora izložbe, istaknuli su da “timeline” predstavlja neutralni historijski pregled baziran na verificiranim izvorima i međunarodnim sudskim odlukama. “Naglašavamo da niti jedan prikaz ne predstavlja slavljenje, glorifikaciju ili afirmaciju Biljane Plavšić”, saopćili su iz institucije, dodajući da je drugi dio izložbe posvećen isključivo pozitivnim doprinosima žena.
Podsjećanje na zločin i tumačenja
Direktor Tuzlanskog centra za kulturu, Edin Jahić, u čijem se prostoru izložba održava, izjavio je da je Plavšić predstavljena isključivo kao ratni zločinac. Međutim, ovo objašnjenje nije u potpunosti usklađeno sa službenom najavom izložbe, koja govori o svakoj ženi koja je “pronalazila načine da djeluje i doprinosi izgradnji društva”.
Biljana Plavšić, bivša biologinja i političarka, osuđena je od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Bila je dio političkog rukovodstva koje je provodilo politike etničkog čišćenja. Pitanje kako je njeno ime završilo na izložbi pored majki Srebrenice i drugih žena prepoznatih po pozitivnom društvenom utjecaju ostaje otvoreno i upućeno je upravi istorijskog muzeja.


