Studenti u Iranu izveli su nove proteste na univerzitetima, skandirajući antivladine parole i sukobljavajući se sa kontrademonstrantima, u najnovijem ispoljavanju bijesa prema klerikalnom vodstvu zemlje. Ovi skupovi, prijavljeni od strane lokalnih i dijasporanskih medija, uslijedili su nakon masovnog protestnog pokreta koji je u januaru suzbijen brutalnom vladinom akcijom, u kojoj je, prema različitim izvorima, poginulo između nekoliko hiljada i preko sedam hiljada ljudi.

Vladin odgovor i međunarodne reakcije

Nasilno gušenje protesta navelo je predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da zaprijeti vojnom intervencijom, iako su se prijetnje kasnije preusmjerile na iranski nuklearni program. Iako su SAD i Iran nedavno nastavile pregovore posredovane od strane Omana, Washington je istovremeno pojačao vojno prisustvo u regionu, raspoređujući dva nosača aviona, borbenu avijaciju i drugo naoružanje kako bi podržao svoja upozorenja.

Vladine snage su, prema vlastitim navodima, reagovale na “terorističke akte” podstaknute od strane neprijatelja Irana. Međutim, nevladine organizacije poput Human Rights Activists News Agency (HRANA) bilježe znatno veći broj žrtava, uglavnom među protestantima.

Nuklearni pregovori pod pritiskom

Sve veći američki vojni pritisak usmjeren je ka tome da iranske vlasti prisili na postizanje sporazuma o nuklearnom programu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da će Iran u narednih nekoliko dana predložiti nacrt sporazuma. Trump je, s druge strane, sugerisao da će se “loše stvari” dogoditi ako Teheran ne postigne dogovor u roku od 15 dana.

Iran i dalje poriče da pokušava proizvesti nuklearno oružje, ističući da je njegov program miroljubiv, ali insistira na svom pravu na obogaćivanje uranija u civilne svrhe. Prethodni krug nuklearne diplomatije između ove dvije zemlje prekinut je iznenadnom izraelskom bombarderskom kampanjom 2025. godine, nakon koje su se SAD pridružile svom savezniku, napavši ključne nuklearne objekte prije proglašenja prekida vatre.