Iranske Revolucionarne garde izjavile su da bi njohove snage mogle voditi intenzivan rat protiv Sjedinjenih Država i Izraela tokom šest mjeseci. Ova izjava uslijedila je nakon što je Izrael izvršio udar na hotel u srcu Bejruta, gdje su se, prema njihovim navodima, nalazili teheranski komandanti.

Sukob, koji je ušao u drugu sedmicu, izazvao je talas regionalnih posljedica. Saudijska Arabija je presrela grupu dronova koji su bili usmjereni ka ciljevima uključujući diplomatsku četvrt u Rijadu, dok je Kuvajt izvijestio o napadu na rezervoare goriva na svom međunarodnom aerodromu.

Napad na skladište avionskog goriva u Kuvajtu pojačao je strahove o energetskoj opskrbi, posebno nakon što je nacionalna naftna kompanija najavila smanjenje proizvodnje sirove nafte zbog prijetnji u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i gasa.

Iran je optužio SAD i Izrael za napad na naftni depo u glavnom gradu Teheranu 7. marta, što je prvi prijavljeni napad na naftnu infrastrukturu Islamske republike. Izraelska vojska je potvrdila da je ciljala “brojne objekte za skladištenje goriva u Teheranu” koji su korišteni za vojnu infrastrukturu.

Izrael je također izvršio novi val udara “širom Teherana” 8. marta, nakon preciznog napada na “ključne komandante” Quds snaga, odjela za inostrane operacije Iranskih Revolucionarnih gardi, u hotelu u centralnom Bejrutu. Libanonsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da je u napadu poginulo najmanje četiri osobe.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će nastaviti rat protiv Irana “svom našom snagom”, s planom da iskorijeni vrh zemlje. Ovu prijetnju odbacio je portparol Gardi, Ali Mohammad Naini, koji je rekao da je Iran do sada koristio “prvu i drugu generaciju” projektila, ali će u narednim danima upotrijebiti “napredne i manje korištene projektile velikog dometa”.

Širenje rata i iranska sposobnost da nanese štetu istaknuti su činjenicom da je predsjednik SAD-a Donald Trump prisustvovao povratku posmrtnih ostataka šest američkih vojnika poginulih u napadu dronom na bazu SAD-a u Kuvajtu 1. marta.

Iranski šef bezbjednosti Ali Larijani optužio je Trumpovu administraciju da pokušava replicirati scenarij sličan Venezueli, gdje je svrgnut lider Nicolas Maduro. “Njihova percepcija je bila da će biti kao Venezuela – udarili bi, preuzeli kontrolu i bilo bi gotovo – ali sada su zarobljeni”, rekao je u unaprijed snimljenom intervjuu emitovanom na državnoj TV stanici.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je 8. marta da će Teheran “biti primoran da odgovori” ako se susjedna zemlja upotrijebi kao platforma za bilo kakav napad ili pokušaj invazije. U međuvremenu, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt izvijestili su o novim napadima.

Unutar Irana, šteta na infrastrukturi i stambenim područjima raste, a građani izvještavaju o povećanoj anksioznosti i jakoj prisutnosti bezbjednosnih snaga. Iransko ministarstvo zdravlja saopćilo je da je najmanje 926 civila poginulo, a oko 6.000 ranjeno – brojke koje AFP nije mogao nezavisno provjeriti.

Izrael je također izvršio udare na Hezbollahov uporište u južnim predgrađima Bejruta, nakon što je Libanon uvučen u bliskoistočni rat ove sedmice kada je militantna grupa napala Izrael raketama i dronovima kao odgovor na smrt ajatolaha Ali Khameneija. Libanonsko ministarstvo zdravlja izvijestilo je da je najmanje 294 osobe poginule u izraelskim zračnim napadima tokom protekle sedmice.

Analitičari upozoravaju da još uvijek nema jasnog puta ka okončanju sukoba za koji američki i izraelski zvaničnici kažu da bi mogao trajati mjesec dana ili duže. Kina i Rusija uglavnom su ostale po strani unatoč bliskim vezama s Teheranom.