Iran je u rano jutro 5. marta lansirao raketni val na ciljeve u Izraelu, prisilivši milione stanovnika da potraže skloništa. Ovaj napad dogodio se dok se rat između SAD-a, Izraela i Irana nastavlja već šesti dan, i samo nekoliko sati nakon što su republikanski senatori u Washingtonu blokirali pokušaj da se zaustavi američka zračna kampanja.

Politički pokreti u SAD-u

Senat SAD-a odbio je, sa 53 glasa protiv i 47 za, napredovanje rezolucije koja je zahtijevala da svaka daljnja vojna akcija protiv Irana bude odobrena od strane Kongresa. Ovaj potez ostavlja predsjedniku Donaldu Trumpu široke ovlasti za vođenje rata, koji se nastavlja širiti Bliskim istokom i izvan njega. Glasanje je uglavnom bilo po partijskim linijama.

Širenje sukoba i posljedice

Sukob je dobio na intenzitetu nakon što je američka podmornica 4. marta potopila iranski ratni brod kod Šri Lanke, pri čemu je poginulo najmanje 80 ljudi. Istog dana, NATO-ove protivzračne odbrane su uništile iransku balističku raketu ispaljenu prema Turskoj, što je prvi put da je ta zemlja, sa drugom najvećom vojskom u NATO-u, uvučena u sukob. Ministar odbrane SAD-a Pete Hegseth izjavio je da nema naznaka da bi ovaj incident aktivirao klauzulu o kolektivnoj odbrani Saveza.

Rat je također paralizovao pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, presušivši vitalne tokove nafte i gasa. Predsjednik Trump obećao je osiguranje i pomorsku pratnju za brodove kako bi se suzbili rastući troškovi, dok su cijene nafte nastavile da rastu. Prema procjenama, najmanje 200 brodova ostaje usidreno uz obalu.

Azijske berze pokazale su oporavak 5. marta, nakon dana oštrih gubitaka, dok su američke dionice porasle 4. marta na nadi da bi rat mogao uskoro završiti. Neki trgovci poveruju da je poboljšano raspoloženje uslijedilo nakon izvještaja New York Timesa da je iranska obavještajna služba kontaktirala CIA-u na početku rata u vezi sa mogućim putem ka njegovom okončanju. Iranski izvor je, međutim, odbacio ovaj članak kao “apsolutnu laž i psihološki rat”.

Rat je također uzrokovao haos u vazdušnom saobraćaju, s mnogim komercijalnim letovima otkazanim širom regiona. Vlade su počele s repatriacionim letovima kako bi vratile desetine hiljada svojih građana koji su ostali zarobljeni uslijed sukoba.

U međuvremenu, u Iranu su neodređeno odgođene planirane trodnevne ceremonije oproštaja od ubijenog vrhovnog vođe Ajatolaha Ali Khameneija, a skupština stručnjaka koja će izabrati novog vođu najavila je da će svoju odluku objaviti uskoro. Izrael je izjavio da će “loviti” onoga ko bude izabran.