U Dubaiju je najavljen novi krug nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji će se održati u četvrtak u Ženevi. Jedna od ključnih tačaka u pregovorima je upravo iranski arsenal balističkih projektila, koji predstavlja značajnu brigu za zapadne sile.

Šta su balističke rakete?

Balistički projektil je oružje na raketni pogon koje se navodi tokom uzlijetanja, ali većinu svog ljeta slijedi putanju slobodnog pada. Ono isporučuje bojeve glave – koje mogu sadržavati konvencionalne eksplozive ili potencijalno biološka, hemijska ili nuklearna oružja – na različite udaljenosti.

Zapadne sile iranski arsenal balističkih projektila smatraju i konvencionalnom vojnom prijetnjom stabilnosti Bliskog istoka i mogućim mehanizmom za isporuku nuklearnog oružja, ukoliko ga Teheran ikada razvije. Iran poriče bilo kakvu namjeru da izradi atomske bombe.

Vrste i dometi iranskih projektila

Prema podacima američkog Ureda direktora za nacionalnu obavještajnu službu, Iran posjeduje najveće zalihe balističkih projektila na Bliskom istoku. Njihov samonametnuti domet iznosi 2.000 kilometara, što je, prema riječima iranskih zvaničnika, dovoljno da zaštiti zemlju jer mogu doseći Izrael.

Mnoga iranska raketna postrojenja nalaze se u i oko Teherana. Postoji najmanje pet poznatih podzemnih “raketnih gradova” u raznim provincijama, uključujući Kermanšah i Semnan, kao i u blizini regiona Zaljeva.

Prema Centru za strateške i međunarodne studije, arsenal obuhvata više projektila velikog dometa koji mogu doseći Izrael. Među njima su Sejil, s dometom od 2.000 km; Emad, 1.700 km; Ghadr, 2.000 km; Shahab-3, 1.300 km; Horamšahr, 2.000 km; i Hovejze, 1.350 km.

Poluzvanični iranski medij ISNA objavio je u aprilu 2025. godine grafik koji prikazuje devet iranskih projektila za koje tvrdi da mogu doseći Izrael, uključujući Sejil, za koji ISNA kaže da može letjeti brzinom od preko 17.000 km na sat i ima domet od 2.500 km; Kejbar, s dometom od 2.000 km; i Hadž Kasem, 1.400 km.

Vasingtonski think tank, Udruženje za kontrolu naoružanja, navodi da iranski balistički arsenal uključuje Shahab-1, s procijenjenim dometom od 300 km; Zolfagar, 700 km; Shahab-3, 800-1.000 km; Emad-1, u razvoju, 2.000 km; i model Sejil u razvoju, 1.500-2.500 km.

Kada je Iran posljednji put koristio svoje rakete?

Tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom u junu 2025. godine, Teheran je ispalio balističke rakete na Izrael, usmrtivši desetine ljudi i uništivši zgrade.

Institut za proučavanje rata i AEI Critical Threats Project izjavili su da je Izrael “vjerovatno uništio oko trećine iranskih lansera projektila” tokom sukoba. Iranski zvaničnici su rekli da se Teheran oporavio od štete pretrpljene tokom rata.

Iran je također odgovorio na učešće SAD u izraelskom vazdušnom ratu ispaljivanjem projektila na američku vazduhoplovnu bazu Al Udeid u Kataru. Teheran je unaprijed upozorio i niko nije povrijeđen. Vasington je nekoliko sati kasnije najavio prekid vatre.

Iranska Revolucionarna garda koristila je rakete u januaru 2024. godine kada je rekla da je napala izraelsko špijunsko sjedište u poluautonomnoj kurdskoj regiji Iraka, te da je također gađala militanate Islamske države u Siriji.

Teheran je također najavio raketne udare na dvije baze baločke militantne grupe u Pakistanu.

Saudijska Arabija i Sjedinjene Američke Države izjavile su da vjeruju da Iran stoji iza napada dronovima i raketama na naftna postrojenja Saudijske Arabije 2019. godine. Teheran je to demantovao.

Godine 2020. Iran je lansirao rakete na snage predvođene SAD-om u Iraku, kao odmazdu za američki udar dronom koji je usmrtio general-majora Kasema Sulejmanija iz Revolucionarne garde.

Raketna strategija i razvoj

Iran kaže da njegovi balistički projektili pružaju odvraćajuću i uzvratnu snagu protiv Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i drugih potencijalnih regionalnih meta.

Prema izvještaju iz 2023. godine Behnama Ben Taleblua, višeg saradnika u američkoj Zakladi za odbranu demokratija, Iran nastavlja razvijati podzemne skladišta projektila opremljena transportnim i ispaljivačkim sistemima, kao i proizvodne i skladišne centre. Godine 2020. Iran je po prvi put ispalio balistički projektil iz podzemlja, navodi se u izvještaju.

“Godine reverznog inženjeringa projektila i proizvodnje raznih klasa projektila također su naučile Iran kako da rasteže okvire i gradi ih od lakših kompozitnih materijala kako bi povećao domet projektila”, stoji u izvještaju.

U junu 2023. godine Iran je predstavio ono što su zvaničnici opisali kao prvi domaći hiperSonyčni balistički projektil, izvijestila je zvanična novinska agencija IRNA. HiperSonyčni projektili mogu letjeti najmanje pet puta brže od brzine zvuka po složenoj putanji, što ih čini teškim za presretanje.

Udruženje za kontrolu naoružanja kaže da se iranski raketni program uglavnom zasniva na sjevernokorejskim i ruskim dizajnima i da je imao koristi od kineske pomoći.

Iran također posjeduje krstareće rakete poput Kh-55, zračno-lansiranog oružja sposobnog za nuklearno naoružanje s dometom do 3.000 km.