Interpol odbio zahtjev BiH za potjernicom za ruskim dobrovoljcem
Podijeli vijest
Odbijeni zahtjev i pravni okvir
Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanjem difuzne potjernice za državljaninom BiH Petrom Popovićem iz Dervente. Kao razlog navedeno je pravilo iz člana 3 Statuta INTERPOL-a, kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu. Difuzna potjernica bi značila da sve od 196 zemalja članica budu obaviještene da je Popović tražena osoba, s mogućnošću hapšenja na svim teritorijama. I bez ove potjernice, organi u BiH i dalje imaju ovlaštenja da ga procesuiraju pod sumnjom za sudjelovanje na stranom ratištu, što predstavlja krivično djelo prema domaćem zakonodavstvu.
Pozadina slučaja i međunarodni kontekst
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u maju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje potjernice za 37-godišnjim Petrom Popovićem, za kojeg se sumnjiči da je kao plaćenik otišao u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, nakon boravka u Njemačkoj. Prema sigurnosnim informacijama, nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj armiji. Sud BiH je odobrio zahtjev i uputio ga INTERPOL-u u Sarajevu, a zatim i sjedištu Organizacije u Lyonu. Iz INTERPOL-a je istaknuto da će se i u budućnosti na slične zahtjeve odgovarati na isti način, uz izuzetak slučajeva kada se utvrdi da se osoba pridružila terorističkoj organizaciji, počinila međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili kazneno djelo običnog prava.
Izazovi procesuiranja i prethodni slučajevi
Profesor Armin Kržalić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu ističe da ovakav odgovor INTERPOL-a ne predstavlja iznenađenje, s obzirom da se Organizacija na istu odredbu pozivala i prilikom odbijanja zahtjeva za potjernicom za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske Skupštine Nenadom Stevandićem 2025. godine. Kržalić smatra da nije “sazrelo vrijeme” za INTERPOL-ove potjernice u ovakvim slučajevima, te da sve zavisi od međunarodnog konteksta i kvalifikacije sukoba. Krivični zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj ili paravojnoj formaciji. Iako je od 2015. godine odlazak na strana ratišta krivično djelo u BiH, dosad niko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini. U skorije vrijeme, INTERPOL je na zahtjev BiH ipak raspisao potjernicu za Darijem Ristićem iz Modriče, koji je uhapšen po povratku u zemlju i za kojeg se očekuje sporazumno priznanje krivice.
