Hrvatska među državama koje su glasale protiv revizije odnosa EU s Izraelom

Većina ministara vanjskih poslova Evropske unije podržala je prijedlog o reviziji odnosa EU s Izraelom zbog izraelske ofanzive na Gazu i višesedmične blokade humanitarne pomoći, no Hrvatska je bila među deset članica koje su glasale protiv tog prijedloga.

Odluka je donesena u utorak nakon što je 17 od 27 ministara vanjskih poslova EU podržalo inicijativu nizozemskog ministra Caspara Veldkampa, kojom se traži pokretanje službene revizije poštivanja ljudskih prava u okviru člana 2. Sporazuma o pridruživanju EU–Izrael. Taj član definiše da odnosi moraju biti zasnovani na poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas izjavila je da je jasna većina podržala reviziju sporazuma:

“Pokrenut ćemo tu reviziju, a u međuvremenu je na Izraelu da omogući veći protok humanitarne pomoći.”

Evropska komisija sada ima mandat za analizu da li je Izrael prekršio temeljne odredbe sporazuma. EU je najveći trgovinski partner Izraela, s razmjenom koja godišnje premašuje 45 milijardi eura.

Hrvatska, zajedno s Bugarskom, Kiprom, Češkom, Njemačkom, Grčkom, Mađarskom, Italijom i Litvom, protivila se reviziji. Austrija, koja tradicionalno podržava Izrael, ovoga puta nije bila protiv, već je podržala reviziju, ali ne i suspenziju sporazuma.

Značajan preokret u pristupu EU došao je nakon što je Nizozemska, bliski saveznik Izraela, kritikovala blokadu pomoći Gazi kao kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Uz reviziju sporazuma, 26 od 27 članica podržalo je dodatne sankcije protiv izraelskih naseljenika odgovornih za nasilje na Zapadnoj obali, dok je Mađarska uložila veto.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard najavila je kako će se zalagati i za sankcionisanje izraelskih ministara uključenih u agresivne politike.

Ova odluka dolazi dan nakon što je Velika Britanija obustavila trgovinske pregovore s Izraelom i pozvala izraelskog ambasadora na hitne razgovore zbog, kako je navedeno, “nepodnošljive” vojne akcije u Gazi.

Evropska unija je od početka sukoba u Gazi 7. oktobra 2023. bila duboko podijeljena po pitanju izraelsko-palestinskog konflikta, ali jedanaest sedmica blokade humanitarne pomoći očigledno je preokrenulo stavove brojnih članica.

“To što je Izrael pustio nekoliko kamiona pomoći je pozitivno, ali to je tek kap u moru. Pomoć mora teći odmah i u velikim količinama,” zaključila je Kallas.