Hrvatska: HUP traži izmjene Zakona o radu nedjeljom

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da je neophodno provesti reviziju Zakona o radu nedjeljom jer negativno utiče na male trgovce i područja usmjerena na turizam, navodi se u HUP-ovom Fokusu sedmice objavljenom u petak.

„Kako bi se osigurala održivost svih privrednih subjekata u promijenjenim uslovima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u lancima snabdijevanja, inflacija, rast troškova života), neophodno je provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o radu nedjeljom te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom, uz adekvatnu naknadu zaposlenima i jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi Zakona“, istaknuto je iz HUP-a.

Dodaju kako se zalažu i za ukidanje administrativnog ograničenja cijena, jer model objave cjenika sam po sebi jača konkurenciju među trgovcima, a posredno i među dobavljačima. Prognoze inflacije u srednjem roku ukazuju na njen pad i stabilizaciju.

Iz HUP-a podsjećaju da ove godine dolazi do usporavanja realnog rasta maloprodaje, a već dvije godine bilježi se pad prihoda od turizma, što su pokazatelji stabilizacije i određenog smanjenja potražnje.

Naveli su i podatke prema kojima je rast maloprodaje u prvom kvartalu usporio na 3,5 posto, naspram 6,6 posto u posljednjem kvartalu 2024. godine, što se pripisuje visokoj osnovici iz prošle godine, zimskim bojkotima potrošača i kasnijem Uskrsu.

Kada je riječ o rastu kupovne moći, Hrvatska je, prema njihovim navodima, apsolutni prvak među članicama EU. Realni medijalni dohodak zaposlenih prošle godine dostigao je 16.277 eura godišnje, čime je veći nego u osam članica EU, a s obzirom na očekivani daljnji rast primanja i plata u 2025. godini, Hrvatska bi trebala prestići i Estoniju, a vjerovatno i Češku.

Iz HUP-a upozoravaju da dodatno administrativno „zamrzavanje“ cijena i dodatno upravljanje cjenicima dodatno opterećuje poslovanje malih trgovina, koje su već pogođene ograničenjem rada nedjeljom.

Cijene hrane smanjivati kroz niži PDV

Za trgovce koji imaju širok asortiman proizvoda u korist izbora potrošača, to može zahtijevati dodatne resurse (npr. ažuriranje cijena na policama, u računovodstvenim sistemima ili čak na online platformama), što dodatno i nerazmjerno opterećuje manje trgovce, navode iz HUP-a.

Dodaju i da su, prema posljednjim izračunima i dostupnim podacima Eurostata, bruto marže hrvatskih trgovaca 2–3 postotna boda niže od prosjeka EU, što ne bi trebalo biti razlog za dodatnu regulaciju cijena u maloprodaji.

Ističu i da cijene sirovina — naročito mesa, uljarica, kakaa, kafe i drugih — i dalje rastu, te da umjesto okrivljavanja trgovaca za inflaciju i rast cijena, treba djelovati na smanjenje državnog „ugriza“, posebno kroz niži PDV na hranu, za što, kako navode, ima prostora u poređenju sa zemljama u okruženju. Također predlažu smanjenje parafiskalnih troškova poslovanja kako bi se povećala efikasnost firmi.

Pored toga, kao potencijalna rješenja navode ciljane socijalne transfere za ranjive kategorije stanovništva, olakšavanje uslova ulaganja kako bi se povećala produktivnost firmi koje ulažu, te srednjoročno povećanje konkurentne domaće poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.