Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je zahtjev za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu, optuženom za ratne zločine počinjene u Foči. Osnovi za pritvor su opasnost od bijega i mogućnost da njegovo puštanje na slobodu uznemiri javnost.

Zahtjev je iznesen na ročištu održanom nakon što je Kunarac prebačen iz Njemačke, gdje je odslužio 28-godišnju kaznu zatvora koju mu je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Branitelji su se protivili prijedlogu, ističući da se optuženi nije opirao dolasku u Bosnu i Hercegovinu kako bi se suočio s optužnicom.

Argumenti tužilaštva i odbrane

Tužiteljica Remzija Smailagić istakla je da Kunarac ima jasan motiv za bijeg, s obzirom na težinu optužbi koje mu se stavljaju na teret, uključujući zločin protiv čovječnosti. Naglasila je njegove porodične veze sa Crnom Gorom i činjenicu da preko stotinu osumnjičenih i optuženih trenutno boravi u susjednim zemljama, izvan dosega pravosudnih organa BiH.

Braniteljica Anja Loga odbacila je argumente tužilaštva kao nekonkretne, podsjećajući da se Kunarac dobrovoljno predao Haškom tribunalu. Istaknula je da se ne protivi određivanju pristojnih mjera zabrane, ali smatra pritvor neosnovanim.

Optužbe i historijski presuda

Prema optužnici Tužilaštva BiH iz 2018. godine, Kunarcu se stavlja na teret učestvovanje u ubistvima, mučenju, deportacijama i paljenju imovine civila bošnjačke nacionalnosti u Foči jula 1992. godine, dok je bio komandir specijalne jedinice Vojske Republike Srpske poznate kao “Žaga”.

Ranije ga je Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za višestruka silovanja i porobljavanje žena. Sud će svoju odluku o zahtjevu za pritvor donijeti naknadno.