Otkrivanje tajne dugovječnosti i sreće

Većina ljudi želi živjeti sretnije i zdravije, ali malo ko uspijeva otkriti pravi put do toga. Prema sveobuhvatnoj studiji Univerziteta Harvard, koja je trajala više od 85 godina, izgleda da se odgovor krije u sedam jednostavnih navika koje se mogu primijeniti svakodnevno.

Ovo istraživanje, poznato kao Grantova studija, pratilo je 268 diplomaca Harvarda od 1939. do 1944. godine, a rezultati su otkrili ključne prakse za ispunjen život.

Ključne navike za dug i sretan život

U harvardskom kursu o sreći navodi se: “Grantova studija je pokazala da postoji sedam navika koje dovode do toga da su pojedinci sretni i zdravi u starosti, umjesto da budu tužni i bolesni”.

Prestanak pušenja: Opšte je poznato da pušenje donosi brojne zdravstvene rizike i može značajno skratiti životni vijek. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ova navika izaziva niz bolesti, uključujući rak, srčane bolesti, moždani udar, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP), dijabetes tipa 2 i autoimune probleme poput reumatoidnog artritisa. Stoga, ne čudi što je izbjegavanje ili prestanak pušenja jedan od ključnih koraka ka boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.

Umjerenost u konzumiranju alkohola: Izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola pozitivno utiče na život, štiteći i fizičko i mentalno zdravlje. Odgovorno konzumiranje alkohola ili potpuna apstinencija donose bolji san, viši nivo energije i jači imuni sistem. Na emocionalnom nivou, to pomaže u stabilizaciji raspoloženja, smanjenju anksioznosti i poboljšanju fokusa i sposobnosti donošenja odluka.

Održavanje zdrave tjelesne težine: Zdrav način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu i redovno vježbanje, ključan je za održavanje optimalne tjelesne težine. To ne samo da čuva zdravlje već i značajno poboljšava opšti kvalitet života i osjećaj sreće.

Dr. George E. Vaillant, jedan od rukovodilaca studije, izjavio je za Harvard Gazette još 2001. godine: “Sretno i zdravo starenje, umjesto tužnog i bolesnog, barem je djelimično pod ličnom kontrolom.”

Redovna fizička aktivnost: Svakodnevna fizička aktivnost, čak i ako je riječ o samo 30 minuta brze šetnje, može drastično poboljšati raspoloženje. Vježbanje podstiče lučenje endorfina, poznatog kao hormon sreće. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, pokazala je da su učesnici već poslije četiri sedmice redovnog vježbanja prijavili znatno viši nivo sreće i zadovoljstva životom.

Prilagodljivost i rješavanje sukoba: U harvardskom kursu se objašnjava: “To znači da imate dobre prakse rješavanja sukoba”. Iako su nesuglasice i sukobi neizbježan dio života i međuljudskih odnosa, način na koji se s njima nosimo presudno utiče na naše raspoloženje i sreću. Razvijanje zdravih strategija suočavanja s problemima vodi ka boljim odnosima s drugima i, na kraju, ispunjenijem životu.

Usvajanje razvojnog načina razmišljanja: Stav s kojim pristupamo životu u velikoj mjeri određuje naše uspjehe. Razvojni način razmišljanja podstiče nas da neprestano radimo na sebi i ličnom razvoju, što direktno doprinosi boljem i srećnijem životu. U harvardskom kursu se navodi da je ključno ulagati u sebe: “Uložite u obrazovanje ili prakse cjeloživotnog učenja.”

Negovanje stabilnih odnosa: Jedno od ključnih otkrića 85-godišnje harvardske studije jeste ogroman uticaj koji naši odnosi imaju na zdravlje i sreću. Ulaganje u izgradnju dubokih i podržavajućih veza s partnerom, prijateljima i porodicom pokazalo se presudnim. Upravo su ti ljudi oslonac u teškim trenucima i izvor radosti. Kako je zaključio Vaillant:

“Uz naporan rad i/ili terapiju, naši odnosi s partnerima i naši stilovi suočavanja mogu se promijeniti nabolje. Uspješna starost možda ne leži toliko u našim zvijezdama i genima koliko u nama samima”, kaže on.