Google gradi tri nove nuklearne elektrane za energetski gladnu umjetnu inteligenciju

Nije tajna da umjetna inteligencija troši ogromne količine energije.

Samo jedna AI-generisana slika troši onoliko energije koliko je potrebno da se napuni pametni telefon. U velikim razmjerama, ta potrošnja postaje ogroman problem. Sa masovnim usvajanjem ove energetski zahtjevne tehnologije, potrošnja električne energije u podatkovnim centrima u Sjevernoj Americi porasla je sa 2.688 megavata u 2022. na 5.341 megavat u 2023, prema podacima MIT Newsa.

To je podatkovne centre učinilo jedanaestim najvećim potrošačem električne energije na svijetu — odmah iza Francuske. Ako se ovakav trend nastavi, očekuje se da će do 2026. podatkovni centri koji pokreću AI postati peti najveći potrošač energije na planeti.

S tim na umu, nije iznenađenje da Google planira izgraditi ne jednu, već tri nove nuklearne elektrane kako bi napajao svoje AI podatkovne centre.

Nuklearna kompanija Elementl Power upravo je objavila da je potpisala sporazum s Googleom o izgradnji tri lokacije za „naprednu nuklearnu energiju“.

„Naša saradnja s Elementlom poboljšava našu sposobnost da se krećemo brzinom potrebnom za ovaj trenutak AI-ja i američke inovacije“, izjavila je Amanda Peterson Corio, direktorica za energetiku Googleovih podatkovnih centara.

U najavi nije navedeno gdje će se ove elektrane graditi, već samo da je Google već osigurao početna sredstva za razvoj projekta, uključujući pribavljanje dozvola, prava na energetski prijenos i angažovanje izvođača radova, navodi CNBC.

Kada svi ti detalji budu riješeni, svaki projekat će otvoriti završni krug finansiranja — što Elementl još nije učinio.

Ovo nije jedini nuklearni projekat koji Google ima u planu. Prošle godine potpisao je dogovor s kompanijom Kairos Power da do 2035. izgradi „američku flotu naprednih nuklearnih postrojenja ukupne snage 500 megavata“.

Tada je Kairos objavio da će ta postrojenja biti smještena „u relevantnim distributivnim područjima kako bi snabdijevala Googleove podatkovne centre čistom energijom, a prva isporuka planirana je do 2030.“

Googleu je svakako potrebna ta energetska podrška. Do jula 2024. godine, emisije stakleničkih plinova ove kompanije porasle su za 48 posto u odnosu na prethodnih pet godina, što se povezuje s ubrzanim usvajanjem AI-ja. Samo između 2023. i 2024, Googleova potrošnja vode porasla je za 17 posto zbog „širenja AI proizvoda i usluga, što dovodi do povećanja opterećenja podatkovnih centara i pripadajućeg vodnog otiska potrebnog za efikasno hlađenje“.

Da li je zaista neophodno koristiti toliko energije ostaje otvoreno pitanje. Iako Google želi da vjerujemo kako je to nužno za napredak u AI eri, malo je konkretnih dokaza da je ovakva potrošnja — i energije i novca — opravdana.

Do sada je Googleov AI zatrpao internet besmislenim slikama, prijetio korisnicima smrću i ispunio njegov pretraživač katastrofalno pogrešnim AI asistentom. Štaviše, nijedna od ovih AI inovacija nije rezultat stvarne potražnje korisnika.

Google opravdava svoju energetsku potrošnju time što svoje korisnike tiho primorava da koriste njegov vlastiti AI, Gemini, dok istovremeno namjerno pogoršava rad vlastite tražilice — što stvara privid široke upotrebe AI-ja i uništava sve moguće alternative.

Ostaje da se vidi hoće li Google zaista realizirati svoje nuklearno napajane AI podatkovne centre.

Nije baš dobar znak da njegov rival Microsoft masovno raskida ugovore o podatkovnim centrima nakon što je sklopio dogovor o ponovnom pokretanju nuklearne elektrane u Three Mile Islandu — ali neko očito mora „miješati kašu“.