Globalna upotreba uglja dostigla rekordni nivo u 2024. godini

Uprkos globalnim naporima za prelazak na čistu energiju, upotreba uglja širom svijeta dostigla je rekordne nivoe tokom 2024. godine, upozorava godišnji izvještaj State of Climate Action, koji prenosi The Guardian. Ovaj trend ozbiljno ugrožava globalne ciljeve za ograničavanje zagrijavanja planete na 1,5°C u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom.

Iako udio uglja u proizvodnji električne energije opada zbog snažnog rasta obnovljivih izvora, ukupna potrošnja električne energije na svjetskom nivou nastavila je da raste, čime je povećana i ukupna upotreba uglja.

“Nema sumnje da radimo prave stvari — samo se ne krećemo dovoljno brzo. Peti put zaredom naši nalazi pokazuju da su napori za ukidanje uglja daleko od cilja,” rekla je Clea Schumer iz think tanka World Resources Institute, koji je vodio izradu izvještaja.

Emisije i energetska zavisnost

Izvještaj ističe da emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, iako sporije nego ranije. Ako svijet želi postići nultu neto emisiju do 2050. godine, više sektora mora prijeći na električnu energiju, ali to će biti moguće samo ako se globalna proizvodnja struje prebaci na niskougljičnu osnovu.

“Problem je što energetski sistem koji se oslanja na fosilna goriva ima ogromne lančane posljedice. Nećemo ograničiti zagrijavanje na 1,5°C ako se upotreba uglja nastavi obarati rekorde,” upozorila je Schumer.

Suprotni pristupi – Indija i SAD

Iako su se mnoge vlade 2021. obavezale na postepeno ukidanje uglja, pojedine zemlje nastavljaju s njegovom upotrebom. Premijer Indije Narendra Modi ove je godine proslavio proizvodnju više od milijardu tona uglja, dok je američki predsjednik Donald Trump ponovo izrazio podršku fosilnim gorivima i kritikovao projekte obnovljive energije.

Trumpovi pokušaji da ukine podsticaje za čistu energiju još nisu povećali emisije, ali izvještaj upozorava da bi se to moglo promijeniti u narednim godinama. S druge strane, Kina i Evropska unija i dalje aktivno ulažu u obnovljive izvore kako bi ublažile negativne efekte globalne energetske politike.

Obnovljivi izvori rastu, ali presporo

Pozitivna vijest je da obnovljiva energija bilježi rekordan rast, pri čemu je solarna energija najbrže rastući izvor energije u historiji. Ipak, godišnje stope rasta solarne i energije vjetra moraju se udvostručiti kako bi se postiglo potrebno smanjenje emisija do kraja decenije.

Elektrifikacija drumskog saobraćaja napreduje znatno brže – više od 20 posto novih vozila prodatih u 2024. bilo je električno, dok je u Kini taj udio dosegao gotovo polovinu ukupne prodaje.

Ugroženi prirodni ugljični ponori

Izvještaj upozorava i na loše stanje svjetskih ugljičnih ponora – šuma, močvara, tresetišta i okeana koji apsorbuju CO₂. Tokom 2024. godine izgubljeno je više od osam miliona hektara šuma, što je manje nego 2017. godine, ali i dalje previsoko da bi se zaustavilo klimatsko propadanje.

Prema analizi, svijet mora devet puta brže djelovati kako bi spriječio dalje krčenje šuma i gubitak prirodnih ekosistema.

Gledajući prema COP30

Sljedeći važan korak očekuje se na UN-ovom klimatskom samitu COP30, koji će se održati u Brazilu sljedećeg mjeseca. Svaka zemlja treba podnijeti novi nacionalni plan za smanjenje emisija, ali već sada je jasno da ti planovi neće biti dovoljni.

Ključno pitanje na samitu biće — kako ubrzati globalni prelazak s uglja na čistu energiju i spriječiti da rekordna upotreba fosilnih goriva zauvijek zatvori vrata ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C.