Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na potezu da pokrene jednu od najznačajnijih reformi u oblasti socijalne politike – uvođenje socijalne karte. Ovaj sistem treba da konačno pokaže ko je u stvarnoj potrebi u zemlji, prelazeći sa politika pretpostavki na precizne podatke.

Preciznija slika i efikasnije trošenje

Izrada socioekonomske slike svakog domaćinstva omogućit će efikasnije trošenje javnih sredstava, evaluaciju i precizne rezultate svih provođenih mjera. Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić, ističe da se trenutno podaci obrađuju zasebno u različitim institucijama, što otežava njihovo prikupljanje. Poseban izazov predstavlja i zaštita ličnih podataka u skladu sa domaćim i evropskim standardima.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran naglašava da bi ovakva baza podataka, pod uslovom da su podaci aktuelni i provjereni, pružila jasnu sliku o grupama građana koji su zaista u stanju socijalne potrebe. Time bi se sredstva usmjerila onima kojima su najpotrebnija, a istovremeno bi se identificirali oni koji ne bi trebali biti korisnici socijalnih programa.

Polovina miliona ljudi na granici siromaštva

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, koji je urađen prije četiri godine, stopa siromašnih pojedinaca iznosi 13,5 posto. Više od pola miliona ljudi živi na samoj granici siromaštva, a najugroženija kategorija su penzioneri. Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, izražava nadu da će socijalna karta donijeti poboljšanje njihovog standarda, navodeći da penzioneri čekaju na ovakvo rješenje već pet godina.

Socijalna karta neće se odnositi samo na socijalnu politiku, već će biti korisna i za demografsku, obrazovnu i zdravstvenu politiku, kao i u slučajevima prirodnih nepogoda i nesreća, pružajući sveobuhvatnu sliku stanja u društvu.