Poljoprivredna kriza

Farmeri prosipaju mlijeko, a uvoz raste: Zašto domaća proizvodnja propada?

Farmeri prosipaju mlijeko, a uvoz raste: Zašto domaća proizvodnja propada?

prije 1 dan
two white glass bottles on brown wooden table
Foto: Unsplash
Podijeli vijest

Mljekare u Tuzlanskom kantonu ove godine uvode redukcije u otkupu mlijeka od lokalnih farmera, smanjuju cijene, a ponekad i potpuno odbijaju da kupe njihovu proizvodnju. Kao razlog navode navodne velike zalihe u svojim magacinima. Ova situacija stavlja poljoprivrednike pred tešku odluku – ili će mlijeko prosuti ili će smanjiti broj muznih grla na svojim farmama, prodavajući krave.

Udruženje mljekara Tuzlanskog kantona, međutim, tvrdi da problem nisu domaći viškovi, već masovan uvoz mlijeka iz inostranstva. Podsjećaju da je samo u januaru ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 800.000 litara mlijeka.

Uvoz iz razvijenih zemalja

“To su mlijeka koja su došla iz razvijenijih zemalja od Bosne i Hercegovine, prije svega zemalja koje imaju vrlo, vrlo velike budžete za poljoprivrednu proizvodnju, samim tim imaju i pristup evropskim fondovima i tako da se ti farmeri, možemo s pravom kazati, ne osvrću na cijenu mlijeka. Njima je bitno da proizvedu a za tržište se brine država”, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.

Farmeri traže od državnih vlasti da uvedu carine na uvoz mlijeka kako bi domaća proizvodnja postala konkurentnija. Iako kantonalna vlada može pružiti određenu novčanu podršku, ne može uticati na uvozno-izvoznu politiku, što je ključno za rješenje ovog problema.

Potreba za kontrolom i preradom

Prošle godine je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH dostigao vrijednost od 255 miliona maraka, sa trendom rasta. Domaća proizvodnja podmiruje samo oko 40% potreba tržišta. Stručnjaci upozoravaju da veliki dio uvezenih proizvoda nije u skladu sa deklaracijama, a mnogi su na bazi jeftinije palmine masti, a ne pravog mlijeka.

“Ovdje bi trebalo ići u pravcu rješavanja problema uspostave državne referentne laboratorije za kontrolu hrane koja ulazi u Bosnu i Hercegovinu”, kaže Suad Selimović iz Privredne komore TK. Kao logičan izlaz iz krize, predlaže se izgradnja domaćih prerađivačkih kapaciteta, po modelu javno-privatnog partnerstva. Jedna mljekara u TK već instalira postrojenje za proizvodnju mlijeka u prahu kapaciteta od 100.000 litara dnevno.

   Tagovi