Države članice Evropske unije dale su konačno odobrenje za novi klimatski cilj koji podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za čak 90 posto do 2040. godine. Ova odluka predstavlja nastavak ambiciozne klimatske agende bloka, unatoč političkom otporu pojedinih zemalja.

Novi cilj, koji je rezultat teško postignutog političkog kompromisa iz 2025. godine, zahtijevaće od evropske industrije smanjenje emisija od 85 posto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Preostalih pet posto bi se postiglo putem karbonskih kredita, kojima bi se plaćalo zemljama u razvoju da smanje emisije u ime Evrope.

Političke podjele i kompromisi

Donošenju cilja prethodili su mjeseci pregovora i neslaganja među članicama. Dok su zemlje poput Španije isticale sve učestalije suše i šumske požare kao opravdanje za strožije mjere, Poljska i Italija zagovarale su blaže uvjete, ističući financijski teret za svoje industrije.

Na sastanku u Briselu, ojačana većina ministara zemalja članica dala je formalni pristanak za pravno obavezujući cilj. Protiv su glasale Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. Kao dio sporazuma, odgođeno je i pokretanje novog, politički osjetljivog tržišta ugljika za godinu dana, do 2028, što je bio potez za pridobijanje skeptičnih zemalja.

Cilj, koji treba održati Evropu na putu ka postizanju neto-nula emisija do 2050. godine, ipak je manje ambiciozan od preporuke evropskih naučnih savjetnika za klimu, koji su tražili 90-postotno smanjenje emisija na domaćem terenu. Ova verzija također je blaža od prvobitnog plana Brisela, što odražava neslaganja oko brzine i troškova zelene tranzicije.