EU uvodi 18. paket sankcija Rusiji: Niža gornja granica cijene nafte i širi pritisak

Evropska unija je predstavila 18. paket sankcija protiv Rusije, s ciljem jačanja pritiska zbog nastavka rata u Ukrajini. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas naglasile su da Rusija ne traži mir, već želi nametnuti silu, te da je “snaga jedini jezik koji Moskva razumije.”

Novi paket sankcija posebno se fokusira na energetiku i finansije.

Ključne mjere u energetskom i finansijskom sektoru

U okviru energetskih sankcija, EU zabranjuje transakcije povezane s plinovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2”, čime se evropskim operaterima onemogućava poslovanje s tim projektima. Dodatno, gornja granica cijene ruske nafte smanjuje se sa 60 na 45 dolara po barelu, s namjerom značajnog smanjenja ruskih prihoda od izvoza energenata. Uvodi se i zabrana uvoza rafiniranih proizvoda na bazi ruske sirove nafte, kako bi se spriječio njihov ulazak na evropsko tržište.

Finansijske sankcije uključuju potpunu zabranu transakcija preko sistema SWIFT za dodatne 22 ruske banke. Također, ograničava se finansiranje trgovine s Rusijom od strane institucija u trećim zemljama koje pokušavaju zaobići sankcije.

EU uvodi i dodatne zabrane izvoza u vrijednosti od 2,5 milijardi eura, obuhvaćajući mašine, metale, plastiku i hemikalije ključne za rusku industriju i vojnu proizvodnju.

Jačanje primjene i poruka trećim zemljama

Jedan od prioriteta EU je jačanje primjene sankcija. Proširit će se lista kompanija koje direktno ili indirektno podržavaju ruski vojni i industrijski kompleks. Evropski blok šalje jasnu poruku trećim zemljama koje nastavljaju podržavati Rusiju, naglašavajući da snose ozbiljnu odgovornost za produženje sukoba.

Von der Leyen je na kraju ponovila poziv EU-a na “potpuni, bezuslovni prekid vatre od najmanje 30 dana”, što bi omogućilo dostavu humanitarne pomoći i stvorilo prostor za ozbiljne mirovne pregovore.