Premijer Albanije Edi Rama oštro je reagovao nakon što je Tužilaštvo Specijaliziranih vijeća za Kosovo u Hagu zatražilo ukupno 45 godina zatvora za bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija i trojicu nekadašnjih visokih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Rama je poručio da još uvijek ne može racionalno da se oglasi o tom zahtjevu, navodeći da pokušava shvatiti “logički slijed” koji je Tužilaštvo dovelo do, kako je rekao, “zahtjeva za doživotno zakopavanje četvorice ljudi”.

Poruka na društvenim mrežama

“Prijatelji iz Prištine me pitaju zašto se ne oglašavam povodom mog prijatelja za kojeg se danas traži 45 godina zatvora. Ne mogu još govoriti, jer pokušavam shvatiti odakle dolazi ta logika. Riječi mi ne pomažu. Treba mi vrijeme da svarim sav taj teret koji je danas iznijela ta tužilačka institucija, u samom srcu demokratske Evrope”, naveo je Rama na društvenoj mreži X.

Sinoć je i ministrica za Evropu i vanjske poslove Albanije Elisa Spiropali izrazila duboku zabrinutost zbog aktuelnog toka procesa pred Specijaliziranim sudom za Kosovo u Hagu, upozoravajući na moguću percepciju dvostrukih standarda u međunarodnoj pravdi.

Zahtjev tužilaštva i zabrinutost Albanije

Tužilaštvo je u ponedjeljak zatražilo 45-godišnje zatvorske kazne za Hashima Thaçija, Kadrija Veselija, Rexhepa Selimija i Jakupa Krasniqija, na početku iznošenja završnih riječi u postupku koji se vodi zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Spiropali je na društvenoj mreži X istakla da pet godina pritvora bez konačne presude, kao i priroda optužbi, ozbiljno dovode u pitanje proporcionalnost, standarde pravičnog suđenja i poštivanje ljudskih prava. Naglasila je da se ovakav pristup sve više doživljava kao jednostrana strogost, posebno u poređenju s načinom na koji su, kako je navela, tretirani odgovorni za represivni aparat tadašnjeg srbijanskog režima, dok mnogi zločini nad civilima na Kosovu i dalje ostaju neriješeni.

“Takva razlika u ostvarivanju pravde rizikuje stvaranje osjećaja dvostrukih standarda i potkopava povjerenje javnosti u međunarodnu pravdu”, upozorila je Spiropali, dodajući da pravda mora biti nepristrasna, uravnotežena i zasnovana isključivo na dokazima.

Podsjetila je da je OVK bio oslobodilački pokret sa širokom međunarodnom podrškom, suočen s režimom koji je provodio sistematsko nasilje, etničko čišćenje i masovne zločine nad civilnim stanovništvom, te naglasila da sudski procesi moraju jasno razlikovati individualnu krivičnu odgovornost od istorijskog karaktera borbe za slobodu.

Albanija je pozvala na okončanje postupka u razumnom roku, uz puno poštovanje međunarodnih standarda pravičnog suđenja, poručivši da budućnost Kosova i stabilnost regiona zavise od kredibilne pravde koja jača mir, a ne produbljuje podjele.

Optužnica protiv Thaçija podignuta je 2020. godine, nakon čega je podnio ostavku na mjesto predsjednika Kosova. On i ostali optuženi nalaze se u pritvoru u Hagu i svi su se izjasnili da nisu krivi.

Specijalizirane komore za Kosovo i pridruženo Specijalizovano tužilaštvo osnovani su 2011. godine u Hagu prema kosovskom zakonu. Sastavljen od međunarodnih sudija i tužilaca, sud istražuje i procesuira ratne zločini navodno počinjene na Kosovu između 1998. i 2000. godine.

Rat na Kosovu 1998–1999. godine, koji je završio intervencijom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnio je živote više od 10.000 ljudi, uglavnom etničkih Albanaca, a raseljeno je više od milion ljudi. OVK je formiran 1990-ih s ciljem pružanja otpora jugoslovenskim snagama i postizanja nezavisnosti Kosova. Nakon rata, OVK je raspušten, a mnogi njegovi članovi pridružili su se novoosnovanim institucijama nacionalne sigurnosti. Kosovo je proglasilo jednostranu nezavisnost od Srbije 17. februara 2008. godine, potez koji Beograd još uvijek nije priznao.