Dezinformacije postaju sve veća prijetnja humanitarnoj pomoći i direktno ugrožavaju živote, upozorava Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC). Prema njihovom najnovijem izvještaju, između 2020. i 2024. godine katastrofe su pogodile gotovo 700 miliona ljudi, uzrokovale preko 105 miliona raseljenja i odnijele više od 270.000 života.

Širenje straha i opstrukcija

“U svakoj krizi koju sam svjedočio, informacija je jednako bitna kao hrana, voda i sklonište”, izjavio je glavni sekretar IFRC-a Jagan Chapagain. “Ali kada su informacije lažne, obmanjujuće ili namjerno izmanipulirane, one mogu produbiti strah, onemogućiti humanitarni pristup i koštati živote.” Federacija ističe da štetne informacije nisu nova pojava, ali se sada šire “neviđenom brzinom i dosegom”, a digitalne platforme su postale “plodno tlo za laži”.

Konkretni primjeri i posljedice

Izvještaj navodi brojne primjere gdje su lažne priče direktno ometale pomoć. Tokom poplava u Valenciji 2024. godine, lažne priče na internetu optuživale su Španski Crveni krst da usmjerava pomoć migrantima, što je potaknulo “ksenofobične napade na volontere”. U Južnom Sudanu, glasine da humanitarne agencije dijele otrovnu hranu “uzrokovale su da ljudi izbjegavaju pomoć koja spašava živote” i dovele do prijetnji osoblju Crvenog krsta. Slični incidenti zabilježeni su u Libanu, Bangladešu, Sudanu, Mijanmaru i drugim zemljama.

IFRC naglašava da se oko 94 posto katastrofa rješava uz pomoć nacionalnih vlasti i lokalnih zajednica, bez međunarodnih intervencija. Međutim, iako su volonteri, lokalni lideri i mediji često najpouzdaniji prenosioci informacija, oni djeluju u sve neprijateljskijem i polariziranom informacijskom okruženju. Organizacija poziva vlade, tehnološke kompanije i humanitarne agencije da prepoznaju da je pouzdana informacija “pitanje života i smrti” i da učine pripremu za borbu protiv dezinformacija ključnom funkcijom svojih operacija.