Cijene sirove nafte zabilježile su rast u četvrtak usljed sve veće zabrinutosti zbog produžene blokade Hormuškog tjesnaca, dok ratni sukob između Sjedinjenih Država i Irana guši vitalne tokove nafte i gasa sa Bliskog istoka, a proizvodni kapaciteti ograničavaju output.

Brentova sirovina trgovala se po cijeni od 83,07 dolara po barelu, što predstavlja porast od 1,67 dolara ili 2,05 posto. Američka sirovina West Texas Intermediate (WTI) poskupila je za 1,94 dolara, odnosno 2,60 posto, na 76,60 dolara po barelu.

Eskalacija sukoba i posljedice

Ratni sukob između SAD-a i Irana proširio se nakon što je američki napad pogodio iranski ratni brod kod Šri Lanke, dok su republikanci u Senatu podržali vojnu kampanju predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana. Glasali su protiv dvostranačke rezolucije koja je imala za cilj zaustavljanje zračnog rata i zahtijevala od Kongresa da odobri neprijateljstva protiv Irana.

Irak, drugi najveći proizvođač sirove nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), smanjio je proizvodnju za gotovo 1,5 miliona barela dnevno zbog nedostatka skladišnog prostora i izvozne rute, izjavili su zvaničnici za Reuters.

Katar, najveći proizvođač ukapljenog prirodnog gasa u Zalivu, proglasio je višu silu za izvoz gasa, a izvori navode da bi povratak na uobičajene obujme proizvodnje mogao potrajati najmanje mjesec dana.

Blokada Hormuza i logistički problemi

Brodski saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, ključni prolaz za gotovo petinu globalne potrošnje energije, gotovo je potpuno zaustavljen već peti dan tokom rata protiv Irana i odgovora Teherana. Britanska agencija za pomorske trgovinske operacije izvijestila je o velikoj eksploziji koju je čuo i vidio kapetan tankera usidrenog 30 nautičkih milja jugoistočno od kuvajtskog Mubarak Al Kabeera, nakon čega je uočeno malo plovilo kako napušta područje.

Iran se suzdržavao od ciljanja većine kritične energetske infrastrukture, istovremeno držeći rizik od pomorskog prometa izuzetno visokim, navodi J.P. Morgan u bilješci za klijente, procjenjujući da je oko 329 naftnih brodova zaglavljeno u Zalivu. “Kapaciteti skladištenja u zemljama Savjeta za saradnju arapskih država Zaliva (GCC) i prevladavajuće cijene energenata ograničavajući su faktori za trajanje američke kampanje”, dodala je banka.

Većina naftnih polja može se ponovo pokrenuti u roku od nekoliko dana, a puni kapacitet obično se obnavlja u roku od dva do tri tjedna, navodi J.P. Morgan. “Dok operateri moraju postupno obnavljati pritisak u ležištu, posebno u Iraku, gdje je ubrizgavanje vode ključno, primarno ograničenje danas je logistika, a ne geologija.”