Cijene sirove nafte probile su ključnu psihološku granicu od 100 američkih dolara po barelu, direktno kao posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku koji otežava proizvodnju i transport ove vitalne sirovine. Irački, kuvajtski i emiratski proizvođači smanjili su proizvodnju jer su im skladišta prepuna, a mogućnosti izvoza su značajno ograničene.

Napadi na energetska postrojenja

Od početka sukoba, Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države izveli su niz napada na naftna i plinska postrojenja, dodatno povećavajući zabrinutost za globalnu ponudu. Posljednji put kada su američki terminski ugovori za naftu trgovani iznad 100 dolara bio je 30. juna 2022. godine, kada je cijena dostigla 105,76 dolara. Za brend “Brent”, sličan nivo zabilježen je 29. jula iste godine, na 104 dolara po barelu.

Globalni skok cijena nafte, koji je započeo nakon napada Izraela i SAD-a na Iran 1. marta, potresao je finansijska tržišta. Postoji strah da će veći troškovi energije podstaći inflaciju i dovesti do smanjenja potrošnje američkih potrošača, koji su glavni pokretač svjetske ekonomije.

Uticaj na potrošače i ekonomiju

U Sjedinjenim Državama, galon običnog benzina porastao je na 3,45 dolara u nedjelju, što je za otprilike 47 centi više nego prethodne sedmice, prema podacima auto-kluba AAA. Dizel se prodaje za oko 4,60 dolara po galonu, što predstavlja sedmični porast od oko 83 centa. Cijena prirodnog gasa također je porasla, iako ne toliko kao nafta. Prošle sedmice je porasla za oko 11 posto i završila petak na 3,19 dolara za 1.000 kubnih stopa.

Ako cijene nafte ostanu iznad 100 dolara po barelu, neki analitičari i investitori upozoravaju da bi to moglo biti previše za globalnu ekonomiju. Preko vikenda, izraelska vojska je izvela napade na naftne depoe u Teheranu, četiri cisternska broda i terminal za preradu nafte. Mohammad Bagher Qalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, izjavio je da će uticaj rata na naftnu industriju eskalirati, upozoravajući da bi uskoro moglo postati teže proizvoditi i prodavati naftu. Iran izvozi otprilike 1,6 miliona barela nafte dnevno, uglavnom u Kinu, koja bi mogla morati tražiti drugi izvor snabdijevanja ako iranski izvoz bude poremećen, što je još jedan faktor koji bi mogao podići cijene energenata.