Buduće članice EU različitih stavova o ograničenju glasa

Zemlje koje već dugo čekaju na ulazak u Evropsku uniju imaju različite stavove o prijedlogu koji se razmatra u Briselu, a tiče se njihovog prijema u članstvo sa ograničenim pravima glasa. Dok neke zemlje, kandidati iz Istočne Evrope i Zapadnog Balkana, insistiraju na punim pravima koja dolaze sa članstvom, druge bi bile zadovoljne i samim prisustvom za stolom, kako prenosi briselski portal Politico.

Evropska komisija razmatra mogućnost da novim članicama dodijeli puna prava glasa tek nakon što se revidira način funkcionisanja Unije. Cilj je smanjiti strahove postojećih članica da bi proširena EU mogla otežati donošenje jednoglasnih odluka. Ovim bi se pojedinim članicama otežalo korištenje prava veta i blokiranje politika EU.

Ovaj plan o ograničenju prava glasa pokrenut je krajem prošle godine od strane zvaničnika i pro-EU vlada s ciljem oživljavanja procesa proširenja. Budimpešta i neke druge prijestonice blokiraju taj proces iz straha od neželjene konkurencije na lokalnim tržištima ili ugrožavanja bezbjednosnih interesa.

Mađarska je u više navrata prijetila vetom na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.

Pored pitanja koja zahtijevaju saglasnost svih zemalja članica EU, novim članicama bi se u početku moglo ograničiti pravo blokiranja sankcija, s obzirom na to da lideri EU trenutno gube vrijeme boreći se sa prijetnjama veta od strane populističkih vlada Mađarske i Slovačke.

Premijer Albanije, Edi Rama, izjavio je za Politico da smatra da je ideja Brisela dobra i da bi Albanija, koja je brzo otvorila sve pregovaračke klastere, pristala čak i na to da neko vrijeme nema svog eurokomesara.

Rama je dodao da Albanija ne želi da se suprotstavlja volji velikih zemalja osnivača, kao što su Francuska i Njemačka. On je rekao: “Na kraju krajeva, odrasli u porodici donose važne odluke”, ističući da je prednost manjih članica to što, ako velike pogriješe, nove zemlje neće biti krive.

Salome Zurabišvili, predsjednica Gruzije, izjavila je da je u razgovorima sa zvaničnicima EU zagovarala takav pristup. Vladajuća partija Gruzijski san ukinula je njenu ulogu, što je Brisel osudio, a pregovori o članstvu sa tom zemljom su zaustavljeni zbog prijetnje demokratskog nazadovanja.

Zurabišvili je istakla: “Kao mala zemlja, jasno je da nam je u interesu da budemo dio zajednice, porodice, dio programa EU, a ne da budemo ravnopravni donosioci odluka kao zemlje koje su od početka i mnogo su moćnije”, dodajući da je to logično ako želite da imate organizaciju koja može efikasno da odlučuje.

Moldavija, čija je prijava za članstvo povezana sa ukrajinskom, želi da prvo detaljno prouči prijedlog EU. Jedan visoki moldavski zvaničnik izjavio je za Politico, pod uslovom anonimnosti, da bi Moldavija rado učestvovala u diskusijama o ovom pitanju u EU. Zvaničnik je dodao: “Istrovremeno, punopravno članstvo, sa jednakim pravima i punim učešćem u donošenju odluka EU, mora ostati jasan i krajnji cilj”.

Ni Ukrajina nije u potpunosti spremna da podrži ideju Brisela. Predsjednik Ukrajine, Volodymyr Zelenskyy, izjavio je u novembru: “Ako govorimo o članstvu u EU, mora da bude punopravno”.

Crna Gora, koja je najviše napredovala na putu ka članstvu, također smatra da nema potrebe za preispitivanjem uslova i očekuje da pretpristupni proces bude završen ove godine. Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, izjavio je za Politico da je EU već imala 28 članica prije Brexita. Milatović je rekao: “U tom smislu, ako Crna Gora postane 28. članica EU do 2028, odgovor (na pitanje da li ima potrebe za reformama) je ne… Ali, ovo je pitanje na koje treba da odgovore lideri EU”.

Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, izjavila je za Politico da će konkretni prijedlozi biti izneseni u februaru ili martu. Ona je dodala da “potpuno novi element” nameće hitnost. Kos je rekla: “Imamo spoljne destruktivne sile koje bi voljele da vide naš nesupjeh, one rade protiv naših kandidata ali smo im mi (EU) glavna meta”. Prema njenim riječima, Komisija će morati detaljno da razvije plan o manjem pravu glasa za nove članice prije nego što ga predstavi nacionalnim liderima i prije nego što vjerovatno bude tema na samitima Evropskog savjeta. također, to pitanje treba da procjene pravnici da se vidi kako se uklapa u ugovore EU.

Eurokomesarka je istakla da, iako su kandidati duboko u reformama potrebnim za članstvo, još uvijek je potrebno raditi na tome da se postojeće članice uvjere da će na snazi biti dovoljne zaštitne mjere. Marta Kos je zaključila: “Pregovori su tehnički dio, moramo da razmotrimo politički dio, a to je na državama članicama”.