BiH u 2025: Rast inflacije obilježio godinu

Proteklu godinu u Bosni i Hercegovini karakterisao je napredak u institucionalnom smislu, uključujući početak pregovora sa Evropskom unijom. Međutim, zemlja se suočila i sa problemima poput ponovnog rasta inflacije, smanjenja izvoza i kašnjenja u realizaciji ključnih reformi koje su neophodne za pristup fondovima EU.

Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine nastavila sa sporim, ali stabilnim ekonomskim rastom, uprkos recesiji kod njenih glavnih spoljnotrgovinskih partnera, kao što su Njemačka i Italija.

Prvobitne optimistične prognoze rasta BDP-a od oko tri posto su smanjene zbog pogoršanja situacije u inostranstvu. Realni rast BDP-a se kretao između 2,4 i 2,8 posto, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Centralne banke BiH.

Iako je izvoz bio usporen, glavni pokretači rasta bili su domaća potražnja, podstaknuta povećanjem plata i potrošnje, kao i nastavak radova u građevinarstvu, posebno na infrastrukturnim projektima kao što je Koridor Vc.

Jedan od najznačajnijih socio-ekonomskih događaja bilo je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno uticalo na povećanje kupovne moći najsiromašnijih i podstaklo domaću potražnju.

Ekonomske prepreke i reforme

Ovo povećanje je izazvalo debate u poslovnoj zajednici zbog straha od smanjenja konkurentnosti. Ipak, mnoge firme su morale povećati i prosječne plate kako bi zadržale kvalifikovanu radnu snagu.

Nakon blagog pada u 2024. godini, inflatorni pritisci su se ponovo pojačali, dostižući prosječnu stopu od oko 3,6 do 4,3 posto na godišnjem nivou.

Kao glavni uzroci se navode rast cijena hrane i energenata, ali i značajan uticaj domaće potražnje koja je generisana povećanjem plata i penzija. Valuta koja je vezana za euro obezbjeđuje monetarnu stabilnost, ali ograničava mogućnost Centralne banke da samostalno djeluje u borbi protiv inflacije.

Ekonomska agenda za 2025. godinu bila je pod velikim uticajem odnosa sa Evropskom unijom, posebno nakon otvaranja pregovora o pristupanju.

Bosna i Hercegovina je imala obavezu da do maja 2025. godine usvoji i dostavi detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju ovog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu predviđenih sredstava, što je predstavljalo značajnu ekonomsku prepreku.

Izazovi i perspektive

Usvojen je Program ekonomskih reformi za period 2025–2027, koji se fokusira na povećanje konkurentnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i digitalizaciju.

Zbog ekonomske stagnacije i recesijskih trendova u eurozoni, BiH je zabilježila usporavanje rasta izvoza robe. Izvoz je rastao sporije (oko 5,7 posto početkom godine) u poređenju sa uvozom, što je rezultiralo daljim povećanjem vanjskotrgovinskog deficita.

Direktna strana ulaganja su ostala na niskom nivou, nedovoljna za značajniji tehnološki napredak. Investitori su i dalje oprezni zbog političke nestabilnosti i komplikovanog administrativnog sistema.

Budžeti na svim nivoima vlasti su povećani, na primjer, budžet Federacije BiH je iznosio više od 8,2 milijarde KM, prvenstveno zbog povećanja prihoda od indirektnih poreza usljed inflacije i potrošnje.

Ukupan javni dug je ostao na umjerenom nivou (oko 35–40 posto BDP-a), što je i dalje relativno nisko u poređenju sa zemljama u regionu. Ipak, naglasak je bio na efikasnijem korištenju zaduživanja za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata.

Za Bosnu i Hercegovinu, 2025. godina je bila obilježena kontradiktornostima – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi ograničili ekonomski potencijal. bljesak.info

“Za Bosnu i Hercegovinu 2025. bila je godina kontradikcija – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali ekonomski potencijal ispod optimalnog.”