Neutralisanje energetskog debalansa
BiH: Povećanje proizvodnje uglja za stabilnost elektroenergetskog sektora
Podijeli vijest
Prema analizi energetskog stručnjaka Edhema Bičakčića, rudnici uglja u Bosni i Hercegovini bi u 2026. godini trebali isporučiti termoelektranama više od 1,5 miliona tona uglja u odnosu na prethodnu godinu. Cilj ovog povećanja je neutralisati postojeći debalans u proizvodnji električne energije i vratiti Bosni i Hercegovini status izvoznika električne energije.
U protekloj godini, ukupna proizvodnja električne energije u BiH iznosila je 14,4 TWh. Od te količine, javna preduzeća su proizvela 10,5 TWh, dok su nezavisni proizvođači doprinijeli sa 3,9 TWh. Važno je napomenuti da udio nezavisnih proizvođača, koji predstavljaju privatne investicije, čini značajnih 27% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.
Tokom 2025. godine, pušteni su u rad novi privatni proizvodni objekti, uključujući vjetroelektrane Ivan Sedlo i Oštrc, kao i fotonaponske elektrane Brotnjo, Pozitron, Ecco Solar i Mim Energija. Očekuje se da će ovi objekti godišnje proizvoditi gotovo 300 GWh. Njihov doprinos, zajedno s novim priključcima na distributivni sistem, održao je ukupnu proizvodnju u BiH na nivou iz 2024. godine, uprkos padu hidro i termo proizvodnje.
Problemi u javnim elektroprivredama
Analiza pokazuje da je deficit električne energije kod javnih elektroprivrednih kompanija, u odnosu na njihove potrebe, iznosio 1,7 TWh. To je značilo da su ove kompanije morale otkupljivati ili nabavljati električnu energiju na tržištu. S druge strane, Elektroprivreda HZHB je uspjela održati proizvodnju na nivou svoje potrošnje.
Proizvodnja energije u Elektroprivredi BiH (EPBiH) u 2025. godini smanjena je za 23% u odnosu na plan prema elektroenergetskom bilansu (EEB) za 2025. godinu, te za 4% u odnosu na Revidirani plan poslovanja JP EPBiH za period 2025.-2027. godina, posmatrano samo za 2025. godinu. Glavni razlog za ovo smanjenje je nedostatak uglja, koji je bio manji za 18% u odnosu na plan prema EEB-u za 2025. godinu, te za 4% u odnosu na Revidirani plan poslovanja JP EP BiH za 2025. godinu. Za termoelektrane u Federaciji BiH je u 2025. godini isporučeno 4,16 miliona tona uglja od planiranih pet miliona tona, uključujući i količine nabavljene od Lagera iz Posušja. Zbog toga EPBiH treba dodatnih milion tona uglja kako bi zatvorila energetski bilans u 2026. godini bez energetskog deficita. Važno je napomenuti da je EPBiH od 2026. godine preuzela snabdijevanje Brčko Distrikta sa 300 GWh.
Što se tiče Elektroprivrede Republike Srpske, analiza navodi da je deficit uzrokovan pogonskom nespremnošću termoelektrana i nedostatkom uglja u TE Ugljevik, kao i obavezama prema Elektrogospodarstvu Slovenije. Samo u prošloj godini, morali su im isporučiti 400 GWh električne energije, uz finansijske obaveze po arbitraži. TE Stanari ima uredno snabdijevanje ugljem i stabilnu proizvodnju od 2 TWh, dok TE Gacko i TE Ugljevik imaju 12% manju proizvodnju u odnosu na energetski bilans. Termoelektrane u Republici Srpskoj su dobile 5,5 miliona tona uglja od planiranih šest miliona.
Neophodna rješenja za oporavak
Bičakčić je istakao da završni računi elektroprivreda za 2025. godinu neće biti zadovoljavajući, te da je hitno potrebno pronaći rješenja za oporavak rudnika i zaustavljanje deficita. Cilj je postići da proizvodnja energije kod javnih elektroprivrednih preduzeća bude jednaka njihovoj potrošnji.
